1-2 Aku ulume pora nirimu kinie pe pilierindu kinie mulu koleana yembo awisili ungu nilimele mele ungu te wendo orumu pilierindu. Akumene ru ningulie ningendo:
3 Altoko ru ningulie ningendo:
4 Ye nomi wane paono po[c] kinie, mele konde mololi kise kinie, eno ye nomi kingi polona molemo Pulu Yemonga kumbikerena manie puku tamalu peko, yu kapi ningu imbi liku ola mundundukulie ningendo:
5 Kanu kinie ungu te ye nomi kingi polona wendo ombalie nimbendo:
6 Pe kelepo pilierindu kinie ungu te, yembo awisilini ungu panjilimele mele ungu te, no awili topalie ungu nilimo mele molo mulú tondolo kilkala nilimo mele ungu te pilierindu. Akumene ru ningulie ningendo:
9 Kanu kinie angellomone nando nimbendo: “Ungu nimbomo pepána imbi tani: ‘Sipisipi Walomo ambo limbe langi koyongena Pulu Yemone yembomando ‘Wangi.’ nimbé yemboma eno malo.’ aku mele pepána tou.” nirimu. Aku nimbelie kelepa ungu te pea nimbendo: “I ungume paa sike Pulu Yemonga ungu sikema.” nirimu. 10 Aku nirimu kinie pilipulie angellomonga kumbikerena tamalu pepo kapi nimbo terindu nalo yuni nando nimbendo: “Nu aku siku naa tei! Nunge angenalimene Yesusinge ungume yemboma ningu silimelema kinie nu kinie na kinie olio pali Pulu Yemonga kendemandema molopo kongono tendelemolo kene nuni Pulu Yemo mindi popo toko kapi nieni. Pulu Yemonga ungu nimbu silimolo akumunge pulumu Yesusinge ungume nimbu silimolo ulumu akumunge ‘nu kinie angenali kinie na kinie olio peama yunge kendemandema molemolo.’ nikiru.” nirimu.
11 Kanorundu kinie mulu koleamo nangape toli lierimu kanorundu kinie kongi ote kurumulú te angilierimu, akumunge bulu mingine ola ye te molorumu, akumu imbi leko ‘Kongono Ambolopa Nokopa Kondopa Konopu Alowa Naa Teli Yemo’ ningu, ‘Ungu Sikema Mindi Pelemo Yemo’ nilimele. Yu kote pilipe sumbi sipe apurupe we naa lipe tapondolemo.[e] Yu we ‘Opa teambo.’ nimbe naa telemo. Ungu pulu te pelemo kinie pilipelie telemo. 12 Yunge mongoselo tepe mele tondolo pa tepa, ye nomi kingime wanie kiraono pakolemele mele wanie kiraono awisili yunge pengena pakolemo. Yunge kangine imbi te molemo, aku imbimu yuyu pilimo yembo tene lupe naa pilimele. 13 Yu mulumbale meme kaloli sulu te pakolemo. Yunge imbimu Pulu Yemonga Ungumu.[f] 14 Mulu koleana amime kongi ote kurumulúmenga molko yu lombili punge puringi, akume mulumbale kake paa peanga mare, kalaro naa mololime pakoringi. 15 Yunge kerena ma koleana yembo talapema pali tomba opa teli lou-pulse paa nee noli te pelemo.[g]
17 Kanorundu kinie enana sukundu angello te angilierimu, akumuni mulune mangoko andoringi keramando tondolo ru nimbelie nimbendo: “Pulu Yemone langi awili koyomumu nangi waa.” nirimu. 18 “Ye nomi kingimenga onoma kepe, amimenga ye nomimenga onoma kepe, ye enge nilimenga onoma kepe, otema kinie enonga bulu mingine ola molko andolemele yema kinie enonga onoma kepe, yembomanga pali we molemele yemboma kepe, kongonoma we tendeko mele kaloli naa limele kendemandemanga kepe, imbi naa mololime kepe, imbi mololime kepe, enonga onomanga míndime nangi waa.” nirimu.
19 Kelepo kanorundu kinie mele-takeramo kinie mana ye nomi kingime kinie ‘Kongi ote bulu mingine ola molemo yemo kinie yunge amime kinie opa teamili.’ ningu maku toringi. 20 Nalo Pulu Yemone ungu umbu tondorumume naa pilipe ungumu we kolo topa yando nimbe sirimu ye kanumu mele-takeramone lipe tapondorumu-ne ulu tondolo awisili terimu akumu kinie, mele-takeramo kinie, elo ka siringi. Ou ulu tondolo terimu ulumene yembo mele-takeramonga makomo ‘kalune molopili.’ ningu,[i] yu none teli te teko mimi teko anjeringimu popo toko kapi niringi kanu yemboma kondi torumu. Yu kinie mele-takeramo kinie ka sikulie, kou sallapa[j] tepe nomba kondopa perimu muru[~11~] paa awiline liku manie mundoringi. 21 Kongi ote bulu mingine ola molorumu yemonga kerena opa teli lou-pulse perimumuni wema pali topa kondorumu, kanu kinie enonga onomanga míndime keramane ongo nongo eno olone koloringi.
<- LIPE ORA SIRIMU 18LIPE ORA SIRIMU 20 ->*19:1-2: bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. b inie yakondo 4:11. c tokapu telu (24) kanumu; inie yakondo 4:4 kananila. d 9 bokumunge alsena anjokondo “44.3. Pikinini Sipsip Bilong God”. e Wanetoko sisitame naa telemo. f Jono 1:1, Jono Kumbi Lepamo 1:1.
g ya 19:21, inie yakondo 1:16. h Konana 2:9. i inie yakondo 13:16. j inie yakondo 9:17*. ~11~ Giriki ungune kinie Ingillisi ungune “nomú” nikimu nalo akune no naa molorumu, tepe mindi molorumu. 9:1, 20:1 “muru” nilimo mele lupe. Inie anjokondo 20:10, 21:8 kananila.
Languages