1 ⸤Walse⸥ Parisi ye mare kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare kinie[c] eno Jerusalleme munduku siye kolko Yesusi molorumune ongo maku toko moloringimene 2 yu lombili andolimene[d] ki kalaro molopili ou kulumiye naa toko langi we ambolko noringi kinie kanokolie kanoko keri kanoringi. 3 (⸤Sike kalaro naa molorumu nalo⸥ Parisi yema kinie we Juda yemboma kinie enonga anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele pilku liku tengendo ou ki pali nona munduku kulumiye toko kondokolie langi pe noringi. Wenaa noringi. 4 Makete koleana puku ulkendo ongolie kiou kulumiye naa tokolie ⸤maketena topo toko lsingi⸥ langime naa noringi. Anda kolepalimenga teringi ulu pulu lupe lupe awisili pilku liku teko moloringila. Kápoma kinie, mingime kinie, langi noringi poloma kinie, aku sipe melema taki-teki we kulumiye toringi.)
5 ⸤Juda yembomane aku siku teringi⸥ kulu Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, enone ⸤Yesusi lombili andolimene aku siku ki kulumiye naa toko langi we noringi kanokolie⸥ Yesusindu walsiku pilkulie ningendo: “Anda kolepalimene “Teaa.” niringi mele nunge lombili andolimene nambemune naa pilku liku telemeleye? Enonga kime kalaro molopili langi nolemele kanumu.” niringi.
6 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno ⸤ungu manema pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie⸥ eno topele mapele toli yema molemele![e] Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane enondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Enone kinié telemele mele yuni ou nimbe Pulu Yemonga⸥ bokune torumu molemo mele isipe:
9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea enondo nimbendo: “Enonga anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele pilku liku tengendo Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema bulu silimele mele papu telemeleye? 10 Akumunge Mosisini nimbendo:
14 Aku nimbelie Yesusini maku toko moloringi yembomando “Na moliona waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Nane ⸤aku nikirumunge[j] ungu te⸥ nimbo tekero ungumu enone pali komu tendeko ungumunge pulumu pilku kondayo. 15 Yembomanga kangine ulsukundu lepalie kerena pupe olona suku pulimo meltene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te manda naa mondolemo. Yembomanga konopune sukundu pepalie wendo olemo ulumene mindi yemboma kalaro mondolemo. 16 (Yembo komu-peo lemba yemboma iungumu mimi siku piliengi!” nirimu.)[k]
17 Kanune maku toko moloringi yemboma Yesusini mundupe siye kolopa ulkena suku purumu kinie yu lombili andolimene yu walsiku pilkulie ningendo: “Aku ungu ikomonga pulumu nambolkanje? Ningu para sieni.” niringi kinie
18-19 Yesusini enondo nimbendo: “Kinié kepe naa pilkimiliye? Yembo tenga kangine ulsu lepalie sukundu pulimo melte yunge konopune naa pupe, olona suku pupe ulsu omba le-murune kamu pulimomonga yu kalaro manda naa mondolemo mele naa pilkimiliye?” nirimu. (Yesusini aku sipe nirimumunge “Langimene pali yemboma kalaro te naa mondolemo.” nimbendo nirimu.)[l]
20-21 ⸤“Kerena sukundu pulimo melemane aku sipe uluri naa telemo.” nimbelie⸥ yuni kelepa nimbendo: “Yembo tenga konopune sukundu pepalie wendo olemo kanu melemane yembo te ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te mondolemo. Ulu pulu kerime ou konopumuni pilkulie ⸤pe kamu telemelemonga⸥ “Konopune pepalie wendo olemo melemane kalaro mondolemo. ⸤We naa telemele.⸥” ⸤nikiru.⸥ Kanu melema i sipe:
24 Kanu kinie Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥[~15~] mundupe siye kolopa ⸤Juda yemboma moloringi kolea Gallilli disiriki ulsukundu⸥ kolea awili Taya kinie Saidonoselo lierimu koleana sukundu purumu. Akune purumu kinie yu ‘Yemboma na naa kanangi.’ nimbe ulke tenga sukundu pupe molorumu nalo yu omba molorumu mele yemboma pilieringi. 25-26 Yesusi yu omba molorumu akumu pilipelie ambo te yu molorumune sumbi sipe omba yunge kumbikerena manie molopa tamalu perimu. Kanu ambomo yu ⸤Pulu Yemonga⸥ Juda yembomanga talapena ulsukundu ambo te, kolea Siria poropinji sukundu kolea Ponisia disiriki yunge pulu koleamo. Ambomonga lemenunge konopune kuru te molopa ambolorumu kulu Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambolamo kuru te konopune sukundu molemo kene yu ⸤kondo kolko⸥ kurumu toko makorou.” nirimu.
27 ⸤Ambomo yu ambo lupe, Juda ambo te molo, nimbe kanopalie⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu iko te topalie⸥ nimbendo: “Ambolangoma langi ou nangi olo tepili. Enonga langime lipu owama simolo kinie kapola naa temba.” nirimu.[~16~]
28 Ambomone yundu nimbendo: “Awilimu,[~17~] sike nikinu nalo owamane kepe ambolangomanga langi pundu manie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu.
29 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumunge kuru kanumu nunge ambolamonga konopune sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu waengo siliku⸥ pu.” nirimu. 30 ⸤Yesusini aku sipe nirimu pilipelie⸥ ambomo kelepa ulkendo pupe kanorumu kinie lemenu konopune kuru te naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu.
31 Yesusi kolea awili Taya mundupe siye kolopa kolea awili Saidono sukundu omba pupe, ‘Kolea Awili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pupe, nomu Gallilli kélona ⸤sukundu⸥ orumu.
32 Akune moloringi yembomane yu molorumune ye komu sipe ungu sumbi sipe naa nirimu ye te mengo ongo “⸤Yu konde pupili⸥ nunge kimuni ambolou.” ningu tondolo munduku mawa teringi.
33 Kanu kinie yembo kakapu teko moloringime mundupe siye kolopa “Oltolo molambili.” nimbe kanu yemo tenga memba pupelie nirimumuni, komuselonga ki sundu suku mundupe, lkambe topa yemonga alumbelumu kimuni ambolopalie, 34 mulúne olando sipe kanopa, tondolo mundupe múlu lipe, Juda yembomanga ungu lepa yemondo nimbendo: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunge pulumu “Komumuni pilie!” nirimu.) 35 Aku nirimu kinie tamburumbu yemo komu-peo lepa yu ungu kapola pilipe, alumbelumu takele terimu kanumu pe nimbe umbu alumbelu angilierimu kinie yu ungu sumbi sipe nirimu.
36 Kanu kinie Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Nane iulu tekero mele anjo yembo telurindu kepe paa naa ningu siee!” nirimu. Nalo yu “Molo.” nimbe karaye terimu mele ta ningu anjo yemboma yuni terimu mele temane toko siliku mindi andoringi. 37 ⸤Yu terimu mele kanoringi yemboma kinie, anjo temane toko siringi pilieringi yemboma kinie⸥ eno paa mini-wale munduku suruningulie ningendo: “Apa! Yu telemo ulume peangama mindi telemo. “Komu silimoma ungu pilku, ungu naa nilimelema ungu ningu, teaa.” nilimo kinie kepe ungume pilku ungume ningu telemele.” niringi.
<- MAKO 6MAKO 8 ->†^ akumunge 7:1-5 Mateyu 15:1-3 ekendo; 7:6-8 Mateyu 15:7-9; 7:9-13 Mateyu 15:3 ekendo-6.
c bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “41. saveman”. d bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. e bokumunge alsena anjokondo “47. tupela maus”. f Aisaya 29:13. g Wendo Oringi 20:12, Ungu Manema 5:16. h Wendo Oringi 21:17, LLipai 20:9. i Mateyu 15:10-20. j inie yakondo 7:6-13. k akumu pilipe konginjeli pelemo yembo marene ningendo: “Akumu ou Giriki ungune ou kumbi lepa naa molorumu kene naa molopili.” nilimele. Marene “Molopili.” nilimele. Inie yakondo 4:9 sike molemo.§7:18-19: ungu pulu te Lipe Mundorumu Yema 10 (akune 10:9-16 paa kanani). m ungu pulu te Gallesia 5:19-20*.
n Mateyu 15:21-28. Mateyuni “Kenane ambo te” nirimu. ~15~ Inie yakondo 6:53. ~16~ “Ambolangoma” nirimu akumu Pulu Yemo yunge Juda yembomando nirimu; bokumunge alsena anjokondo “31. pikinini 31.2.”. “owama” nirimu akumu ulsukundu yembomando nirimu. “langime” nirimu akumu Pulu Yemone yunge yemboma tepa kondorumu ulumendo nirimu. ~17~ bokumunge alsena anjokondo “6. bikpela”.