1 Yesusini yembo awisili maku toko yu lombili puringime kanopalie ma pangine ola pupe molorumu kinie yu lombili andolime[b] yu molorumune oringi. 2 Kanu kinie yuni eno ungu mane sipelie nimbendo:
3 “Yembo konopune koropa pulimo pilimele yemboma Pulu Yemo enonga ye nomi kingimu molopa[d] eno nokolemomonga eno malo.
4 “Yembo kola teko konopu keri pepili molemele yemboma Pulu Yemone “Eno konopu peanga pepa toyombo topili.” nimbemonga eno malo.
5 “Yembo taka liku molko yembo lupema pilku molemele yemboma ma koleama pali Pulu Yemone eno simbe lingemonga eno malo.
6 “Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulu sumbi nilime tengendo waka kolko molemele yemboma manda molongemonga eno malo.
7 “Yembo lupema kondo kolemele yemboma Pulu Yemone kondo kolombamonga eno malo.
8 “Yembo konopu kake tepili molemele yembomane Pulu Yemo kanongemonga eno malo.
9 “ ‘Yemboma konopu telune pupili molangi.’ nilimele yemboma Pulu Yemone ‘Eno nanga ambolangoma.’[e] nimbemonga eno malo.
10 “Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulu sumbi nilime teko molemelemonga yembo lupemane eno mindili silimele ⸤akumunge⸥ Pulu Yemo enonga ye nomi kingimu molombamonga eno malo.
11 “Na pilku molemele yemboma, eno nanga yemboma molemelemonga we yembomane eno ungu taka tondoko mindili siku, ungu keri lupe lupema enonga bulkundu kolo toko nindinge kinie eno malo. 12 ⸤Yembomane eno aku siku mele telemelemonga⸥ eno mulu koleana punge kinie kanune Pulu Yemone eno mele kalopa kondomba kene konopu paa awili teko siku konopu peanga pepili molayo.[f] Yembomane kinié eno mindili silimele mele aku siku eno naa molangi koro ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siliku andoringi yemboma[g] we yembomane eno kepe mindili siringila kanumu.” ⸤nirimu.⸥
13 “Eno ma koleana yembomanga api kusa mele molemele. ⸤Akumu mele peanga⸥ nalo yu songo naa temba kinie ‘Yu kelepa songo tepili.’ nimbu ulu te manda temoloye? Yu kongono temba tondolo te altopa naa pembamonga we topo ltemolo kinie yemboma kimbu kongono teko andoko kambilinge kinie papu.
14 “Eno ma koleana yembomanga pa tendelime molemele.[i] Kolea awili ma pangine ola lembamo manda lopi naa tenge. 15 Yembomane tepe-llame kandokolie mingine suku naa panjilimele. ‘Melema kanangi, ulke sukundu pa tepili.’ ningu polo tenga ola nosilimele.[j] 16 Aku sipe mele ‘Olione ulu peangama telemolo mele yembomane kanokolie olionga Lapa, mulu koleana molemomo, kapi niengi.’ ningu[k] enonga pa telemomone yemboma kanangi, pa tendangi.” ⸤nirimu.⸥
17 “Nane ‘Pulu Yemonga ungu manema ⸤Mosisini⸥ bokune torumu ungume kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane bokune toringi ungume kinie[l] ‘manie pupili.’ nimbé okomo.’ ningu naa piliengi! Nane ‘Kanu ungume kamu manie pupili.’ nimbo naa okoro. ‘Aku ungumenga ungu pulu pelemoma kamu wendo opili.’ nimbo okoro. 18 Nane enondo paa sike nikiru: Mulu maselo ou pora naa nipili Pulu Yemonga ungu manemanga ungu wallo kolte kepe paa we manie naa pumbe. Ungu manemanga pali ungu awili kangamanga pali kongonoma ou wendo ombá.[m] 19 Akumunge, yembo tene kanu ungu manemanga ungu mane kanga te kepe pulue topa,[n] yembo lupema mane sipelie “Pulue tangi.” nimbé yembomo Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana[o] yunge imbi paa manie molomba. Nalo yembo tene kanu ungu manema pilipe lipe tenge panjipe molopa, yembo lupema mane simbe yembomo Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana yunge imbi paa olandopa molomba. 20 Nane eno nimbu sikiru: Parisime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie[p] enone ulu sumbi nilime telemele ulumenga olandopa eno we yembomane naa tengi liemo, Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yembo nokolemo talapena sukundu eno paa naa puku molonge. ⸤Kanu yemane ungu manema pilkulie telemele mele lupe. Pulu Yemone kanopa ulu sumbi nilime nimbe kanolemo mele lupe.⸥” ⸤nirimu.⸥[q]
21 “Koro-ou ⸤Mosisini⸥ anda kolepalimendo ungu mane te sirimumu eno pilimele. Kanu ungu manemo isipe:
23 “Aku siku tenge yemboma mongo linge kene nuni ‘Pulu Yemone na kanopa peanga kanopili.’ ningu yunge melema tepena kaloli polona Pulu Yemo kongi molo kera popo toko kalko sinindu mengo ongolie nu angenane nu-kinie we mumindili te kolomba pilkulie ninimuni, 24 nu Pulu Yemo kalko sini melema Pulu Yemo popo toko kaloli polo alsekondo we liepili nosikulie kelko anjo puku angenando “Telune kapola kapola molambili.” ningu puku ni-pukulie, pe kelko ongo nu Pulu Yemo kaloni melema ongo yu kalko sieni.
25 “Nu kote tendemba temba yembomo ‘Kapola kapola molambili ulu te teambo.’ ningulie welea teani. Aku naa tenu liemo nu kote tendemba yembomone nunge kote pilieli yemo molombana memba pupe simbenje. Pe kote pilieli yemone nu ka ulke nokoli yemo lipe simbe, yuni nu ka ulkena lipe mundumbe. 26 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Nu ka ulkena wendo onindu pundu paa pali tokolie mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” ⸤nirimu.⸥[t]
27 “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sirimumu eno pilimele. Kanu ungu manemo isipe:
29 Nunge mongoselone melte kanokolie konopuni ‘Liemboa.’ ningu pilku ulu pulu keri te tenu liemo mongoselo akuku lteani. Nunge mongoselo angiliepili nu tepe koleana liku mundunge kinie kapola naa temba kene kangimunge melte wendo liku ltekolie molko kondoni kinie papu. 30 Nunge kiselone ulu pulu keri te tenu liemo aku kiselo kari leko lteani. Nunge kiselo angiliepili nu tepe koleana liku mundunge kinie kapola naa temba kene kangimunge melte wendo liku ltekolie molko kondoni kinie papu.” nirimu.[v]
31 “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sipelie nimbendo:
33 “Koro-ou ⸤Mosisini⸥ anda kolepalimendo ungu mane te pea sirimumu eno pilimele. Kanu ungu manemo isipe:
38 “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sirimumu eno pilimele. Kanu ungu manemo isipe:
43 “⸤Ou Mosisini⸥ ungu mane te sirimumu eno pilimele. Kanu ungu manemo isipe:
46 “Eno konopu mondolemele yemboma mindi konopu mondolemele kinie Pulu Yemone kanopa peanga kanombaye? ⸤Romo gapomano⸥ kou takisi limele yembo ⸤kerime⸥ kepe[kk] anjo yando akula telemele kene ⸤eno kanoko keri kanolemele yemboma pea konopu mondonge kinie peanga⸥.. 47 Enone enonga pulu lemo yembomando mindi “Eno manda molemeleye?” nilimele kinie we yembomane telemele mele maniendopa, enone telemele mele olandopaye? Ulsukundu yembomane aku sikula naa telemeleye? 48 Akumunge ⸤Mosisini sirimu ungu manema we pilku naa teko,⸥ enonga Lapa mulu koleana molemo ye paa sumbi nilimu molemo mele eno aku siku yembo sumbi nilime molangi.”[~38~] ⸤nirimu.⸥
<- MATEYU 4MATEYU 6 ->*^ LLuku 6:17-7:1.
b bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. c LLuku 6:20-23. d bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. e bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”. f Jemisi 1:2. g bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. h Mako 9:50, LLuku 14:34-35. i Jono 8:12. j Mako 4:21, LLuku 8:16, 11:33. k inie anjokondo 9:8, Jono 15:8. l bokumunge alsena anjokondo “26.2. Lo na Profet”. m inie anjokondo 24:35, Mako 13:31, LLuku 16:17, 21:33, bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. n Jemisi 2:10. o bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. p bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “41. saveman”. q Romo 2:29, 7:6, Pe Korini 3:6. r Wendo Oringi 20:13. s Wendo Oringi 21:12. t LLuku 12:58-59. u Wendo Oringi 20:14. v inie anjokondo 18:8-9, Mako 9:43-48, ungu pulu te Ungu Kanga Tondoloma 6:25. w inie anjokondo 19:3-9. x Ungu Manema 24:1. y LLuku 16:18. z akumunge 5:34-36 inie anjokondo 23:16-22. aa Kambu 30:2, Ungu Manema 23:21. bb Pulu Yemo kanumu. cc bokumunge alsena anjokondo “42. Seten 42.4.”. dd Jemisi 5:12, Pe Korini 1:17-20. ee akumunge 5:39-42 LLuku 6:29-30. ff Wendo Oringi 21:24, LLipai 24:20. gg LLuku 6:27-28,32-36. hh LLipai 19:18. Inie anjokondo 7:12, 22:36-40, Mako 12:31, Romo 13:8-10, Ou Korini 13, Gallesia 5:14, Jemisi 2:8-9, LLuku 10:25-37. ii ungu pulu te Ungu Manema 23:6. jj bokumunge alsena anjokondo “31.3. pikinini bilong God”. kk ungu pulu te inie anjokondo 11:19*. ~38~ LLipai 19:2, Ungu Manema 18:13.
Languages