1 ⸤Kirasi olionga nimbe kolondorumumunge ungu te altopo niembo.⸥ Nomune kinie kariyápana kinie kanopolie nilimolomone, mele sikema naa kanopo melemanga minime mindi angilimo kanolemolo. Melemanga minime kinie melemanga pikisa doro telemelema kinie akumene sike melema molemo mele we lipe ora silimo, yu yuyu mele sike te molo. Aku sipe Mosisini yembomane Pulu Yemo popo tonge mele ungu mane sirimume[a] pe ulu peanga te wendo ombámonga minimu mele mindi.[b] Aku ungu manema pilku teringi ulume paa sike melema mele molo. Akumunge ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningulie aku ungu manema pilkulie kongi melema kalko Pulu Yemo siringimene yembomanga ulu pulu kerime kamu kulumiye naa tondopa, Pulu Yemone eno kamu kanopa ‘konopu peanga kake tepili molemele.’ nimbe kanomba uluri naa tepa, ‘Enone “Pulu Yemo-kinie tepo kenjerimulu.” ningu konopuni naa pilku molangi.’ nimbe uluri naa terimumunge[c] alieli poniemanga pali eno Pulu Yemo popo tongendo ou-pulu-pulu teringi mele telu siku mindi tengendo kongi melema kalo-pou-pou teringi.
2 Aku siku teringi ulumene enonga konopume kamu-kumu kulumiye tondolkanje altoko kongi melema kalemelaye? Kamu-kumu kulumiye tolkanje walsikele Pulu Yemo popo toko kalko sikulie, enonga ulu pulu kerime manie pulke, kanu kinie ‘Konopukundu umbune te naa pepa, ulu pulu kerime we naa pelemomonga mongo naa limolo.’ ningu pilkulie altoko kongi mele mare naa kalko aku ulume munduku siye kolemela. 3-4 Nalo kongi kao peleama kinie kongi memema kinie toko kaloringimenga mememane enonga ulu pulu kerime kamu kulumiye manda naa tondorumumunge alieli ipulueli tangoli poniemanga pali Pulu Yemo altoko kongi melema kaloliku pukulie Pulu Yemonga ungu manema pulue toringimunge enonga konopune ulu pulu kerime we pepa mindi purumu mele kelko pilieringi.
5 ⸤Pe kongi melema toko Pulu Yemo popo toko kaloringimenga mememane yembomanga ulu pulu kerime konopune perimume manda kamu kulumiye naa tondorumu⸥ kulu pilipelie Kirasi ma koleana ombá tepalie nirimumuni, ⸤Pulu Yemondo⸥ nimbendo:
8 ⸤Sike Pulu Yemone yuyu yembomando “Teaa.” nimbe ungu mane sirimu mele pilkulie tengendo kongi melema kalko yu siringi nalo⸥ Kirasini nirimu mele nikiru aku ungumunge ou Kirasini nimbendo:
11 ⸤Akumunge ungu te pea isipe:⸥ Walemanga pali Pulu Yemo popo tondoli yema[h] ola angilku popo tondoli kongono te-pou-pou telemele. Paa alieli ipulueli tangoli ola angilku ulu pulu kerime paa manda naa kulu tondolemo kongi melema popo toko kalondoko silimele. 12 Nalo pe orumu Pulu Yemo popo tondoli ye kanumuni yembomanga pali alieli telemele tenge ulu pulu kerime paa kamu manda kulu tondomba ulu te tendembando yuni kamu walsikele mindi yunge toringi kangimu Pulu Yemo popo topa sirimu kinie ⸤kongi melema toko kalko Pulu Yemo siringi ulu pulumu kamu manie purumu. Yu aku tepalie imbi ola molopili Pulu Yemo kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu[i] pupe molorumu.[j] ⸤Mana Pulu Yemo popo tondoringi yemanga kongonomo pora naa nirimumunge alieli ola angilku popo toko mindi angilieringi nalo Kirasini walsikele mindi Pulu Yemo popo torumu kinie kapola terimu kulu we molorumu.⸥ 13 Akune molorumu mele kinié yandopa Pulu Yemone Yesusi yunge opa puluema kamu topa manie mundumbe walemo wendo ombámonga we nokopa molemo.[k] 14 Yuni ‘Yembomanga ulu pulu keri telemele konopune we pelemoma kamu manie pupili.’ nimbe yembomanga nimbe yuyu yunge meme walsikele ondo lendepa kolorumu aku ulumuni yembo konopune kake temba telemo yemboma Pulu Yemo kamu-kumu kanopa peanga kanomba ulumu tenderimumunge[l] altopa ⸤Pulu Yemo pe melte popo topa naa kalombamonga ou molorumu mele kinié we molemo⸥.
15 Yuni olionga nimbe tenderimumunge olio konopu kake tepili molomolo aku ulumundu Mini Kake Telimuni ungu talo nilimo. Ou Mini Kake Telimuni nimbendo:
19-21 Angokeme, ‘olio Pulu Yemo paa sike molemo kolea paa kake telimunge suku pipili naa kolopo manda sumbi sipu pupu yunge kumbikerena molomolo.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga pulu pokore isipe:
23 “Eno-kinie tembo.” nimbe panjerimu yemone kolo naa topa “Tembo.” nilimo mele sike telemo kene eno ‘Yu ‘olio-kinie tepo kondombo.’ nimbe panjerimu mele sike temba.’ ningu ou tondolo munduku pilieringi mele siye naakolko, ambolko kondoko naa likulie ‘yu paa sike omba temba.’ ningu konopu siku nokoko molangi.
24 ‘Anjo yando konopu mondoko liku tapondaa.’ ninge aulke te koroko pilku molaa. 25-27 Yembo mare angenupili kinie liku maku naa toko ulsu molemele aku mele naa teaa. Eno Kirasinge yemboma liku maku toko molkolie anjo yando yemboma ‘Konopune tondolo pupili molko, ‘⸤Kirasi yu⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele aku siku ningu pilku molangi.’[x] niengi. Awilimuni yembomanga kote pilimbe walemo nondopa wendo ombá tekemo[y] pilkulie i “Teangi.” nikiru mele tondolo munduku teko molaa.
28 Yembo tene Mosisini ungu mane sirimume ‘Naa pilipu tembo.’ nimbe pulue torumu kinie ye talone molo yepokone kanoko ningu siringi kinie yu kondo naa kolko sumbi siku kamu toko kondoringi. 29 ⸤Ou aku sike teko kenjeringi yemboma aku siku mindili siringi⸥ liemo ‘yembo tene Pulu Yemonga Malo[~28~] ‘Yu uluri molo.’ nimbe mundupe siye kolopa ⸤ungu taka tondopa⸥, Pulu Yemone ungu konde nimbe panjipe mi lierimu ungumu Kirasinge mememone tondolo mundundorumu aku mememone kanu yembomo ‘Pulu Yemonga yembo konopu kake telimu molopili.’ nirimu aku mememo ‘uluri molo’ nimbe ungu taka tondopa, Pulu Yemone olio konopu mondopa lipe tapondolemo mele lipe ora silimo Mini Kake Telimu[~29~] ungu taka tondolemo aku yembomo papu olandopa mindili nombá molo molo.’ konopu lekemeleye? 30 Aku nikirumunge ungu talo isipe bokune molemo:
32 Eno ou Pulu Yemonga ungumu pulu pulu pilkulie pilku lsingi kinie teringi mele altoko piliee. Eno mindili siringi kinie we mindili nongo tondolo munduku molko Pulu Yemo munduku siye naa koloringi. 33 Wale mare eno liku yembomanga kumbikerena anjiku eno ungu taka tondoko ‘mindili nangi.’ niringi. Wale mare aku siku mindili noringi yemboma eno-kinie tapu toko molko liku tapondoringila. 34 Ka siringi ka ulkena peringi yemboma enone kondo koloringi. ‘Enonga mele paa peanga alieli lepa mindi pumbe melema we lemo.’ ningu pilkulie ‘Molko kenjengi!’ ningu enonga mana melema lsingi kinie ‘We liengi.’ ningu we siye kolko konopu siringi. Aku siku teringi walema altoko konopu liku munduku piliee!
35 Ou aku siku teringi mele altoko pilkulie ‘Sike lipe tapondolemo. Sike aku sipu molomolo.’ ningu tondolo munduku pilieringi mele kinié munduku siye naa kolangi. Tondolo munduku pilku molonge kinie akumunge mele kaloli peangama eno awili teko linge. 36 ‘Pulu Yemone olio “Teaa.” nilimo mele temolo kinie yuni “Simbo.” nimbe panjerimu mele peangama limolo.’ ningu pilkulie tondolo munduku pilimele mele munduku siye naa kolko, teko mindi molangi. Munduku siye kolonge kinie naa linge. 37 Ungu te pilipulie aku sipu nikiru. Aku ungumu isipe:
-
a bokumunge alsena anjokondo “26. Lo”.
b inie yakondo 9:11,23, Kollosi 2:17.
c inie yakondo 7:11,19.
d Aku teringi ungu manemo LLipai 1.
e 8 Aku teringi ungu manemo LLipai 4.
f Konana 40:6-8.
g ungu pulu te inie yakondo 9:11-14.
h bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.
i ungu pulu te inie yakondo 1:3*.
j Ou Pulu Yemo popo tondoringi LLipai yemanga kongonomo naa pora nimbe alieli we perimu-ne manie naa molko alieli ola angilku aku kongono te-pou-pou teringi. Nalo Yesusi walsikele mindi yu yuyu Pulu Yemo popo topa sipelie yu we molorumu mele molemo.
k inie yakondo 1:13. Konana 110:1, LLuku 20:42-43, LipeMundorumu Yema 2:34-35 kananila.
l inie yakondo 2:11, 7:11,19, 10:1.
m bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.
n inie yakondo 8:10 ekendo mele nalo laye-kolte siki sirimu. Akumu Jeremaya 31:33 mele.
o inie yakondo 8:12 mele nalo ya ponjipe torumu. Akumu Jeremaya 31:34 mele.
p I pep topa sirimu yemone olio molemolo mele kinie pe molomolo mele ungu mare ou 1:1-10:18 we nimbe sirimu. Nalo kinié mane sipelie “Isiku isiku teaa.” nirimu.
*10:19-21: Ya wale mare ‘⸤Te:⸥’ nimbe molemo ungume ungu konde molo. Yakondo kolomongo awili 7-10 nimbe sirimu ulumenga ya nirimu.
†10:19-21: inie yakondo 9:3.
‡10:19-21: Múlumbalemo ol torumu temanemo Mateyu 27:51, Mako 15:37-38. Pulu Yemo molemona pumolo kerepulumu Yesusi (Jono 10:9). Giriki ungune ‘múlumu-kinie Yesusinge kangimu-kinie telu sipemo’ nimbe nikimu. ‘Múlumu ol torumu’ nikimu akumu Yesusi yunge kangimu ol mele torumula nirimu.
*10:19-21: bokumunge alsena anjokondo “34. pris- 34.3. hetpris”. v Wendo Oringi 30:19-21, LLipai 8:6, Isikiele 36:25. w bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.
§10:25-27: inie yakondo 3:13.
*10:25-27: inie yakondo 9:27, Romo 13:11.
†10:25-27: inie yakondo 6:4-6.
‡10:25-27: pala ⸤ ⸥ akumunge ungu pulumu inie yakondo 10:10,12. ~28~ bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. ~29~ Mini Kake Telimunge ungu te Romo 5:5; LLuku 12:10 kananila.
~30~ Ungu Manema 32:35, Romo 12:19. ~31~ Ungu Manema 32:36, Konana 35:14; Konana 50:4 kananila. ~32~ inie yakondo 10:25. ~33~ Aisaya 26:20-21. ~34~ Apakake 2:3-4.