1 [a] Pulu Yemone eno Kirasi kinie pea topa makinjinderimu kene[b] Kirasi wi ola Pulu Yemonga ki umbukundu molemo koleamonga ulume mindi konopuni pilku waka kolko molangi. 2 Mulu koleana melema mindi paa konopu kimbu siku, ma koleana melema konopu naa kimbu siku molayo. 3 Eno ⸤enonga ou-we-konopume[c] kinie⸥ pea Kirasi kinie kolkolie[d] yu pea ⸤lomboroko ola moloringi⸥ kinié konde molemelemonga[e] Kirasi yu mulu koleana Pulu Yemo kinie pea telune tapu toko molembele naa kanolemolo mele eno aku siku elo kinie pea telune tapu toko molko paa sike molonge mele ou naa kanolemele kene ⸤aku siku mulu koleana melema mindi konopu kimbu siku molayo⸥. 4 Enonga sike molemele ulu pulumu Kirasi yu, akumunge yu omba mona angilimbe kinie eno yu kinie pea molko, tondolo pa telemo koleana yu ye awili olandopamo molopa mele tondoloma nosipe melema nokolemo koleana yu kinie pea tapu toko molonge.
5 Akumunge, ⸤enonga ou-we-konopume Kirasi kinie pea kolkolie yu pea lomboroko ola moloringi⸥[h] kene mana ulu enonga konopumene pilkulie tengendo waka kolemele ulume toko manie mundeyo! Ulu akume isipe:
7 We mana yemboma teko molemele mele ou eno Kirasinge Kollosi yemboma kepe Kirasi naa pilku molkolie aku siku ulu kerime mindi teko moloringi.
8 Nalo kinié ‘Aku ulume naa teamili.’ ningu we siye kolayo.
11 ⸤Pulu Yemone yuyu yembo kondema pea pali tepa mimi telemomonga⸥ olio yembo kondema mele molemolo yemboma telu sipu molemolo. Juda yembo naa molemelema lupe,[q] Juda yemboma lupe molo; yembo kangi te kopiseli yemboma lupe,[r] kangi te naa kopiseli yemboma lupe molola; kewa yemboma lupe, umbu yemboma lupe molola; ⸤yembo kamakoma lupe yembo koropama lupe molola;⸥ mele kalolimu naa liku kongono we tendeli kendemande yemboma lupe, we molemele yemboma lupe molola. Kirasi yu olionga pali olandopa molemo; yu olionga pali konopune molemo, akumunge olio yembo lupe lupe manda apurupu naa nimbu naa kanomolo. Olio pali telu sipu molemolo.[s]
12 Akumunge, eno Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu yembo konopu awili tepa mondopa, ‘konopu kake tepa peli yemboma’ nimbe kanolemo yemboma molemele kene
15 Kirasinge yemboma kinie konopu telune pupili kapola kapola molopo konopu pe nili ulu pulumu Kirasini silimo aku ulu pulumuni ‘Eno aku siku taka liku konopu waengo siku molangi.’ nimbe omba nokopili. Kangi telumunge kimbu ki melema lupe lupe angilimo nalo kangi telumu mindi angilimo aku mele eno yemboma pali telu mele molemele.[y] Eno aku siku molkolie Pulu Yemone “Eno anjo yando konopu telune pupili kapola kapola molangi waa.” nirimu. Akumunge Pulu Yemo alieli “Ange.” ningu molangi.
16 Kirasinge ungume enonga konopune paa tengepea tepa pepili molangi. Aku siku molkolie eno pilipe konginjelimu pepili enone yemboma ungu mane siku, yemboma ulu keri peangama pali tenge mele ‘Pilku kondangi.’ ningu siku; Pulu Yemone enonga nimbe tenderimu tendelemomonga yu-kinie “Ange.” ningendo Pulu Yemonga bokune molemo konanama kinie, makune sukundu konana nilimele konanama kinie, Mini Kake Telimuni enonga konopune nimbe silimo pilimele konanama kinie, niengi.[z]
17 Ungu ningu ulume teko kongono tenge ulu akume pali tengendo ‘Iulumene Awili Yesusinge imbi lipu ola mundundemili.’ ningu aku ulume teko,[aa] Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” ningendo Awili Yesusi yuni enonga nimbe tenderimumunge Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” niengi.
18 Eno amboma, enonga emenali yemanga ungume taka liku pilku liku molayo. Aku ulumu Awilimuni kanopa peanga kanolemo ulu pulu te kene aku teayo.
19 Eno yema, enonga amboma konopu mondoko, eno teko mumindili kondoko iri naa toko molangi.
20 Ambolangoma, eno aminieli lanielini ninge ungume pali alieli pilku tenge panjiku teko molayo. Aku ulumu Awilimuni kanopa peanga kanolemo.[cc]
21 Ambolangomanga lapali, enonga ambolangoma ‘Popenge teko mumindili naa kolko, nikimulu mele bulu siku siye naa kolangi.’ ningu taka liku ungu manema siku popenge teko iri naa toko ungu manema tondolo munduku naa sieyo.
22 Mele kaloli te naa liku kongono we tendeli kendemande yemboma,[~30~] enonga kongono nokolemele mana yembomane ninge ungume pali pilku liku teangi. ‘Nokoli yemboma kanoko molangi kongono tepo kondombo kinie kanokolie kapi niengi.’ ningu kongono naa teangi. Awili ⸤Kirasi⸥ nge ungumu liku awi siku pilku liku telemele mele aku siku kongono nokoli yembomane “Teaa.” ninge ungume pilku liku kongono konopu siku teko kondangi. 23 Eno konopu talo tepa pepili enonga kongono nokoli yembomanga kongono naa tendangi. Kongono tengema pali tengendo Awilimunge kongono tendelemela mele aku siku kongono nokoli ye kanumenga kongonoma konopu peanga pepili toya toko tendangi. ‘Mana yembomanga kongono mindi tendekemolo, akumu uluri molo.’ ningu kongono naa teangi. 24 ‘Awilimuni pe yunge yemboma mele kalombando nosindilimo mele peangama olio simbe.’ ningu pilkulie ⸤konopu peanga pepili kongono nokoli yemanga kongono toya toko tendangi⸥. Kirasinge kongono kendemande tendelemele; yu enonga Ye Nokoli Paa Awili kanumu.[~31~] 25 ‘Teko kenjinge yemboma pali teko kenjingemonga mele kalolimu linge. Awilimuni ‘Yembo imbi molemoma lupe, imbi naa molemoma lupe.’ nimbe kanopa apurupe mele naa kalomba. ⸤Telemolo mele kanopa apurupelie mele kalomba⸥ kene,’ ningu kongono aku siku tondolo munduku teangi.
<- KOLLOSI 2KOLLOSI 4 ->-
a Aku ungumu kinie telu sipe mele Romo 12:1, Epesasi 4:1, Pillipai 4:1. Akune owe mele pelemo. Owena yakondo Kirasini tenderimu, olio yu pea tepo molemolo ungume nimbe pora sipelie, owena anjokondoulume tepo molomolo mele ungu mane sirimu.
b ungu pulu te inie yakondo 2:12*.
c bokumunge alsena anjokondo “29. olpela bel”.
d ungu pulu te inie yakondo 2:12*.
e bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.
f akumunge 3:5-4:6 Romo kolomongo-awili 6.
g Ungu selo Gallesia 5:16-24.
h pala ⸤ ⸥ akune molemo ungu pulumu 3:3 molemo.
i Romo 1:24, Pe-Korini 12:21, Gallesia 5:19, Epesasi 5:3, Ou-Tesallonaika 4:7.
j Romo 1:26, Ou-Tesallonaika 4:5.
k bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.
l Epesasi 5:3,5.
m Mateyu 15:19, Epesasi 4:31.
n Gallesia 5:19-21**.
‡3:9-10: Pulu Yemone ou-pulu-pulu yemboma yu-mele tepa mimi terimu temanemo Ou-Pulu-Pulu 1:26-27 molemo. Kinié Kirasinge yemboma yembo kondema tepa mimi telemo.
q bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”. r bokumunge alsena anjokondo “18. katim skin”. s Gallesia 3:28. t inie yakondo 3:5-11*. u Epesasi 4:2. v Mateyu 6:12,14-15, Epesasi 4:32. w Ou-Korini 13:13. x Epesasi 4:3. Inie yakondo 1:17 ulke takongendo ka tolemele ungu pulu te molemo aku sipe mele ya 3:14 ‘konopu mondonge ulumu’ nikimu aku ulumu aku sipe kamo melela. Konopu mondoli ulumu ulu peangamanga pali ingi sipe lipe tere lendelemo. y Kangi telu mele molemolomonga ungu mare inie yakondo 1:18,24, Epesasi 4:4. z Epesasi 5:19. aa bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. bb akumunge 3:16-4:1, Epesasi 5:19-6:9. cc ungu pulu te Wendo Oringi 20:12. ~30~ ungu pulu te Epesasi 6:5*. ~31~ bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “6. Bikpela”.