1 Eno-kinie molemele tapu yema,[a] eno tapu ye molemele mele na kepe aku sipu tapu yemola molio, na Kirasi mindili norumu kinie kanorundu yemo, na ⸤Pulu Yemonga mulu koleana⸥ tondolo pa teli nondopa mona lemba ulumu ⸤Kirasinge yemboma⸥ kinie pea limolo ye tela, nane eno-kinie molemele tapu yemando paa tondolo mundupu mawa tepolie nimbondo: 2 Pulu Yemonga sipisipi eno nokolemelema mimi siku tapu teko nokangi. ⸤Pulu Yemone⸥ ikongono ‘Eno teangi.’ nimbe sirimu akumu “Teaa.’ nikimu kene teamili.’ ningu konopu keri panjiku we naa teangi. Konopu pe nipili teangi. ⸤Pulu Yemone ‘Teangi.’ nirimu⸥ kongono akumu ‘Kou mone limolo.’ ningu naa teangi. ‘Yemboma paa lipu tapondopo nokamili.’ ningu paa konopu siku teangi.[b] 3 ⸤Pulu Yemone⸥ “Eno nokangi.” nimbe sirimu yemboma ‘Maniendopa molangi. Olionga imbime paa olandopa molopili.’ ningu eno mindili siku naa nokoko molangi. Eno nokolemele sipisipime molonge mele eno tapu yema aku siku ulu peangama mindi teko molangi. ‘Enone kanokolie manda manjiku teangi.’ ningu aku siku teko molaa.[c] 4 ⸤Sipisipime aku siku nokoko molonge kinie⸥ Sipisipi Tapu Ye Awilimu[d] ombá kinie eno mele tondolo pa teli paa peangamo, alieli keri naa lepa, we lepa mindi pumbe mele kalolimu linge.
5 Kango yema, aku siku mele eno ye yumenga ungume taka liku pilku eno liku awi siengi.
8 Eno umbu konopu pepili molko, alieli kanoko kondoko molayo. Lopa-posi llayono[h] engele kolopalie kongi te topa nombando andolemo mele aku sipe enonga opa pulue ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone[i] ‘Na yemboma ambolopo tepo kenjembo.’ nimbe aku tembando andopa molemo kene aku siku molaa. 9 ‘Pulu Yemone na alieli nokopa kondolemo. Pe kinié kepe yuni na mundupe siye naa kolombala.’ ningu tondolo munduku pilku molkolie[j] ‘Depelemo nanga opa puluemo, yuni na naa ambolopili.’ ningu yunge ungumu naa pilku, liku su siku, yu toko anjopa anjeyo. Eno pilkulie ‘Ya olio konopune umbune tepili molemolo mele we ma koleana pali molemele yembo olionga angenupilime aku siku umbune tepili molemelela.’ ningu pilkulie depelemo-kinie aku siku teayo.[k]
10 Kanu kinie, eno wale laye-kolte umbune tepili molonge kinie Pulu Yemo yuni yuyu eno kelepa sukundu lipe anjipe, ‘Eno ⸤nanga yemboma molemele mele⸥ munduku siye naa kolko tondolo pupili molangi.’ nimbé. Pulu Yemo eno we kondo kolopalie yuni pe eno yu pea ‘Kamu-kumu tondolo pa tepa mindi pulimu kinie molio koleana pea molamili wangi.’ nimbe ya mana maniendo sirimu ye nomi Kirasi[l] kanumuni olionga nimbe tenderimumunge Pulu Yemone oliondo aku sipe manda nimbé. 11 ⸤Yemboma kinie melema kinie pali⸥ Pulu Yemo yuyu mindi kamu-kumu tondolo pupe imbi ola molopa mindi pupili molemo. Aku sipe sike tepili.[m]
12 I pepá ponjili topo sikirumu Saillasini tondokomo. ‘Yu kongonoma siye naa kolopa paa tondolo mundupe telemo angenumu.’ nimbu pilipu molio. I pepá tokoromo ‘Pulu Yemone yemboma we kondo kolopalie lipe tapondolemo mele piliengi!’ nimbu tokoro. Pulu Yemone yemboma paa sike we kondo kolopa konopu mondolemomondo nikiru akumu ‘Paa sike.’ ningu pilimele mele munduku siye naa kolko, tondolo munduku molangi.
13 Kirasinge yembo talape ⸤kolea awili⸥ Bepillono[n] molemelema, kanu yemboma-kinie eno ⸤pepá topo sikiru yemboma⸥ kinie Pulu Yemone ou ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu kanu Bepillono yembomane “Eno manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumili. Nanga malo Makone[o] “Eno manda molemeleye?” nimbe, nimbe mundukumula. 14 Eno enono anjo yando kondo kolko kangulku “Manda molemeleye?” niengi.[p]
-
a bokumunge alsena anjokondo “16. hetman”.
b bokumunge alsena anjokondo “44. sipsip”.
c Ou-Timoti 4:12, Pe-Tesallonaika 3:9, Taitasi 2:7.
d Ipuru 13:20.
e Pillipai 2:1-11.
f Ungu Tondolo Kangama 3:34, Mateyu 23:12, LLuku 14:11, Jemisi 4:6, LLuku 18:9-14.
g LLuku 14:11.
h Pikisa te gomo 1286 molemola.
i 9 Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.
j bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.
k Jemisi 4:6-7.
l bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.
m inie yakondo 4:11.
n “Bepillono” nirimu akumu “Romo” nimbendo “Bepillono” nirimu. Ou Bepillono yemboma ulu awisili paa teko kenjiku moloringi mele yu Romo molorumu kinie yembomane aku siku ulume teringi mele kanopalie aku sipe ungu iko topalie imbi “Bepillono” nirimu.
o ‘Makondo ‘yunge malo’ nirimu, akumu Makone yu lipe tapondopa yu-kinie pea tapu toko kongono teko moloringilimunge ‘yunge malo’ nirimu.’ ningu pilimele. Makone Temane Peangamo Torumu Bokumu Mako ye telumu. ‘Pitane temanemo topa sirimu mele pilipelie tondorumu.’ ningu pilimele. Makonga ungu mare Mako 14:51-52, Lipe Mundorumu Yema 12:12,25, 13:13, Pe-Timoti 4:11.
p ungu pulumu Romo 16:16*.