1 Akumunge, Kirasi[a] yunge kangine mindili nombalie ⸤‘Uluri molo.’ nimbe⸥ siye kolorumu mele pilkulie[b] eno kepe yuni konopuni pilipe molorumu mele teangi. Yembo tene yunge kangine mindili nomba umbune melemo yembomo ulu pulu kerime mundupe siye kolopa altopa naa telemo kene yuni konopuni pilipe molorumu mele teangi. 2 Aku tepalie kanu yembomone yu naa kolopa, kangimu kinie we molopalie yunge konopu-oumuni waka kolemo ulu kerime naa telemo. Yu Pulu Yemone “Teni kinie papu.” nilimo ulume mindi ‘Teambo.’ nimbe telemo. 3 Ulsu molemele yembomane pilku telemele mele eno Kirasinge yembomane ou aku siku teringi. Aku ulume wale paa awisili ou teko moloringi mele manda teko, munduku siye kolangi.[c] ⸤Aku ulume isipe:⸥
7 Mana melema pali pora nimbé walemo nondopa wendo ombá tekemo. Nondopa wendo ombá tekemo kene eno umbu konopu pepili molko kondoko, Pulu Yemo kinie ungu ningu molangi. 8 Nalo aku ulumenga ulu olandopa te eno enono anjo yando tondolo munduku konopu mondoko molayo. Yembo tene yembo te konopu mondolemo kinie yu konopu mondolemo yembomone yu-kinie walse walse tepa kenjimbe kinie yuni ‘Pundu tambo.’ naa nimbe we mundupe siye kolomba. 9 Enonga yembo te enonga ulke tenga ombá kinie eno ulke pulu yembomane konopu keri naa panjiku yu “Molamili ou.” ningu nokoko kondayo.
10 ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Kongonoma teko kondangi.’ nimbe eno yu mele mele we kondo kolopa tondolo lupe lupema moke tepa we silimo kanu tondolomane eno anjo yando liku tapondoko molayo. Pulu Yemone kongono kendemande tendeli yembo peangama molkolie aku siku teayo. 11 Yembo tene ungu nimbe simbe liemo Pulu Yemonga ungume mindi nimbe sindepili. Yembo tene yembo marenga kongono tendemba liemo Pulu Yemone enge silimo engemone mindi tendepili. ‘Ulu temoloma pali yembomane kanokolie Pulu Yemo kapi ningu yunge imbi liku ola mundundengi.’ ningu Yesusi Kirasi pea tapu toko molkolie aku ulume teayo. ⸤Yemboma kinie melema kinie pali⸥ yu imbi kamu-kumu ola molopa mindi pupe, yunge tondolomo alieli pepa mindi pupili molemo.[f] Aku sipe sike tepili.
12 Paa nanga angokeme, eno manda manjilimo ulu umbune tene, tepe mele, eno mindili silimo akumu ‘Iulumu nambemune wendo olemoye? Olio Pulu Yemonga yemboma molemolo kanumu.’ ningu konopu liku naa mundengi. 13 ‘Kirasi mindili norumu mele olio mindili nolemolomonga papu mindili nolemolo.’ ningu konopu siengi. ‘Yunge tondolo pa telimu kinie imbi ola molopili ombá kinie olio konopu sipu kamele peanga panjimolo.’ ningu aku siku konopu siku we mindili nongo molangi. 14 Eno Kirasinge yemboma molemelemonga[g] ungu taka tondongi liemo papu. Pa tondolo tepa peli Minimu, yu Pulu Yemonga Mini kanumu, eno-kinie molemomonga eno malo.[h] 15 Eno mindili nongi liemo yembo toko kondonge molo melte wa linge molo gapomanomonga ungu mane lupe lupema pulue toko ulu te teko kenjinge molo yembo tenga kongono telemomo teko embambo singemonga mindili naa nangi. 16 Nalo eno singe yemboma molemelemonga mindili nongi liemo pipili naa kolangi. Eno ‘Kirasinge yemboma molemele.’ ningu pilku Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundundengi. 17 Pulu Yemone yemboma kote tendembando yunge yemboma kumbi lepa kote tendemba walemo ou wendo omba pelemo kene ⸤konopu siku mindili nongo molangi⸥. Pe, ⸤Pulu Yemone⸥ olio aku sipe kumbi lepa kote tendepalie ‘Aku siku mindili nangi.’ nimu liemo Pulu Yemonga temane peangamo liku bulu silimele yemboma kote pilipelie nambe-embaye? ⸤Aku yemboma ‘Mindili awili teko nangi.’ nimbé lemo.⸥ 18 ⸤Aku nikirumunge ungu te Pulu Yemonga bokune molemo. Akumuni nimbendo:⸥
-
a bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.
b inie yakondo 3:18.
c Romo 13:13**-14.
d bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.
e akumunge pulumu mimi siku naa pilimele. Pitane Noa molopili Pulu Yemone yemboma mongo simbendo ‘None topili.’ nirimu yembomando mindi nirimu molo, we yembomando pali nirimunje. Ya mana molkolie mindili nongendo kangime kolemelemondo nirimu molo, kotena angilku mongo lingemondo nirimunje, naa pilimolo.
f Romo 12:3-10, Ou-Korini 12:7-11.
g bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “28. nem”.
h inie yakondo 3:14,17.
i Ungu Tondolo Kangama 11:31.