1 Na Karasinga yombo se moliomonga ungu-sikamo nikiru. Kolo naa tokoro. Konopuni pilipuli, Mini Kake Sélimuni nanga konopuna ‘Sika nikinu.’ nikimu na pilkirula. 2-3 Nanga ango-keme, anda-kolepalimane na pea kalko liltingi Isirele yombo akuma, ⸤onone selemelemonga Pulu Yemone ono sepa kinjimba, kolea kirina molko kinjiku mindi pungí-na pilipuli niliumuni,⸥ ‘Nanga konopuna paa kondo kolopo alieli kamelé umbuna kolopo mindili paa nombo molio.’ ⸤akumu sika nikiru⸥. Akumunga ‘Wendo liembo.’ nimbu nane ‘Nanga Isirele yomboma lipu tapondambo.’ nimbu Pulu Yemone ‘Ono molko kinjingí aulkana naa pangi.’ nimba na Pollo ‘Karasi kinia pea molombolo aulka puliuna naa pambo.’ nimba pipi sipa, ‘Ononga kolali sepo molopo kinjimbu aulkana pambo, ono nanga kolali seko molko kondonge aulkana pangi.’ nimbá aulka se lelkanje nane Pulu Yemondo “Aku siku ni.” nilka, aku-na-kolo aku sipa nimbá aulka se naa lemó.
4 U Pulu Yemone Isirele yomboma nimba taltopa ‘nanga bolangoma molangi.’ nimba sepa liltimu ulumu kinia Pulu Yemonga pa sélimu kinia, ungu anju yando nimba panjipa mi lierimu unguma kinia, Mosisini ungu-mane sirimu ungu-manema kinia, Pulu Yemo popo toko kape ningí aulkamo kinia, ‘Ono-kinia i-sipu i-sipu sembó.’ nimba panjerimu unguma kinia, ima pali ononga. 5 Pulu-pulu anda-kolepa ye awilima Isirele yomboma onongala. Pulu Yemone ‘Yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mana-ye molombando anda-kolepalimane yandopa kalko liltingi yombo sene ye nokoli Karasimu yu merimu-na yu ononga talapena suku molorumula. Yu mélema pali nokopa molemo Pulu Yemo. Yu alieli-alieli kape nimbu siye naa kolopo imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipa sepili.
6 ⸤Anda-kolepa⸥ Isirelene kalopa liltimu yombo nanga genupili mare awisili Pulu Yemo bulu silimilimunga sika Isirele yomboma naa molemelemonga ⸤na ono kanopo kondo selemo-na-kolo⸥ aku sipu nikirumu ‘Pulu Yemone Isirele yomboma-kinia “Sembó.” nimba panjerimu ungumu kamu mania pumu.’ nimbu naa nikiru. ⸤Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu ungu akumu Isirele yombo sikamanga ungumu⸥ akumunga yunga ungumu sika kamu mania naa pumu. We pelemo. 7 “Eporayamone kalopa liltimu yomboma pali Pulu Yemonga bolangoma molemele.” manda naala nimulú. U Pulu Yemone Eporayamondo aku sipa nimba nimbale:
10 Akumu mindi mólo. Ulu se peala i-sipa: ⸤Eporayamonga malo Aisakenga menu⸥ Repekane merimu kangotolonga lapa selumu mindi, akumu olionga anda-kolepa Aisake kanumu. 11-12 Akumu sika na-kolo olo-pakilia kangotolo u naa mepili, u ulu kiri peangama naa pilku sangili kepe Pulu Yemone Repekando nimbale: “Kango komomone kango akiliumunga kongono kendemande sendemba.” nirimu. Pulu Yemone yuyu alieli pilipa ‘wendo opili.’ nimba taltolemo mele pilipale aku nirimu. Kangotolone ulu seringili mele kanopa naa apurupa, yu yunga konopumuni mindi pilipa nimba taltopale aku sipa nirimu. 13 Aku sipa Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa:
14 Pulu Yemone aku sipa serimu ulumunga olione nambolka nimulúye? “Pulu Yemone aku sipa serimu mele lawa sepa, sepa kinjerimu.” nimulúye? Akumu paa manda mólo. Yuni sepa naa kinjerimu. 15 Aku ulumunga Pulu Yemone Mosisindu nimbale:
17 Aku ulumunga Pulu Yemone ⸤Mosisinga kerena⸥ Isipi ye nokoli kingimundu nirimu ungumu Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i-sipa:
19 Akumunga, kiniá ono yombomanga sene na mangilipa pilipa nimbale: “⸤Pulu Yemone aku selemo⸥ liemu olio ulu-kirima selemolo mele kanopale olio nambi semu-na ‘Seko kinjilimili.’ nilimúye? Pulu Yemone konopumuni pilipa ‘Sembó.’ konopu lemó mele nawene manda ‘Mólo.’ nimbáye?” nilka. 20 ⸤Aku nilkala⸥-na-kolo mana-yombo nawene Pulu Yemone ulu selemomanga “Seko kinjikinu.” nimba iri tombaye? Yombo sene mélse sepa wamombá kinia kanu mélemone yombomondo “Na nambi semu-na aku siku seko wamokonoye?” nimbá kinia papuye? 21 Mamone mingi sepa wamolemo ye sene mingi talo sepa wamopale ulu awili se wendo ombá kinia kongono simbando mingi peanga se sepa wamopa, we-walemanga kongono mingi se sepa, aku selemomo peanga naa selemoye? ⸤Akumu yunga konopumuni pilipa selemo.⸥
22 Aku liemu Pulu Yemone aku sipa manda naa sembaye? Pulu Yemone ‘Nanga mumindili kololio mele mona wendo opili. Nanga tondolomo kanangi.’ nimba, méle ‘Sepo kinjimbu.’ konopu lemó mélema sepa kinjimba walemo wendo ombá kinia sembando wale awisili we liepili siye kololemo akumu manda móloye? 23 ⸤Aku sembá nikirumu⸥ ‘Yunga pa sélimu kinia tondolomo-tolo kanoko, yunga molopa kondoli ulumu kanangi.’ nimba mélema pe lepa kondopa yunga pa sélina lembama koronga-u sepa wamopa taltondorumu aku mélema yu kondo kolomba mélema sembá kinia manda móloye? 24 ‘Mélema kondo kolombando sembá mélema.’ nikiru akuma olio mana-yombo Pulu Yemone nimba taltorumu yomboma. Olio Juda yombomanga mare manjipa mólo. We-yombo-lupamanga mare pea. 25 Akumundu Pulu Yemone u nirimu mele Osiane bokuna torumu molemo akumu i-sipa:
30 Aku liemu kiniá olione nambolka nimulúye? ⸤I-sipu nimulú:⸥ Isirele yombo naa molemele yombo-lupamane ‘yombo sumbi nilima molamili.’ ningu kála seko uluma naa seko moloringi aku yomboma Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanorumu. Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga mindi Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanorumu. 31 Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone ‘nanga’ nimba, nimba taltorumu⸥ Isirele yombomane ‘Olio Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ungu-mane se kanopo samili.’ ningu molkole ⸤se naa lierimu-na⸥ koroko kelieringi. 32 Nambi semu-na yombo sumbi nilima naa moloringiye? Ono Pulu Yemonga unguma ‘Sika.’ ningu kuru naa mondoringi akumunga ono yombo sumbi nilima naa moloringi. Ono onono ‘Kála seko ulu peangama senge kinia ono ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba.’ konopu lieringimunga ⸤Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima’ nimba naa kanorumu⸥. ‘Yombo sele-male tondolemo kou’ akumuni ono topa mania mundorumu. 33 ⸤Aku koumundu⸥ Pulu Yemonga bokuna ⸤Aisayane torumu⸥ ungu se molemo, akumu i-sipa: