1 Akumunga nane ⸤ono⸥ mangilkiru: Pulu Yemone yunga Isirele yomboma bulu sipa mundupa kelierimuye? Paa mólo! Na ⸤Pollo⸥ Isirele ye sela, Eporayamone kalopa liltimu ye se, na Benjamininga yombo talapemonga ye se. ⸤Na bulu sipa mundupa naa kelierimu kanumu.⸥ 2 Pulu Yemone yunga yombo pe molonge mele u pilierimu kanu yomboma mundupa naa kelierimu. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Illainjane serimu mele semane Pulu Yemonga bokuna molemomo ono naa pilielemeleye? Illainjane Isirele yombomane seko kinjeringi mele Pulu Yemondo tondolo mundupa nimba sipa nimbale:
7 Aku liemu kiniá olione nambolka nimulúye? Isirele yombomane ⸤Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili molko yuni ono ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanomba ulumu⸥ ‘Paa liemiliya!’ ningu kongono kála seko seringi-na-kolo naa liltingi akumu ⸤Pulu Yemone yuyu konopumuni pilipa⸥ nimba taltorumu yomboma liltingi. We-⸤Isirele⸥-yomboma konopu pipi sirimumunga Pulu Yemonga ungumu pilingí aulka se naa lierimu. 8 Akumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna toringi molemo, akumu i-sipa:
11 Akumunga na ungu se pea mangilikirula: ⸤Isirele yomboma⸥ molko kinjeringi kinia kamu molko kinjeringiye? Paa mólo! Isirele yomboma Pulu Yemo kinia seko kinjiku bulu siringimunga Pulu Yemone yombo-lupamando lipa tapondopa ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo, na-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa mondorumu. ‘Na yombo-lupama lipu tapondombo kinia Isirele yomboma kanokole konopu kiri panjiku ‘olio yu-kinia seluna konopu seluna pupili molemolánje peanga.’ niengi.’ nimba aku serimu. 12 Aku-sipa na-kolo Isirele yombomane Pulu Yemo kinia seko kinjiku bulu siringimunga Pulu Yemone ma-koleana pali yomboma paa sepa kondorumu, Isirele yombomane Pulu Yemonga ulu peangama munduku kelieringimunga yombo-lupama-kinia ulu peangama serimu. Aku liemu Isirele yomboma Pulu Yemo molemona kelko ongo yunga talapena sukundu molonge kinia yomboma-kinia pali ulu peanga awisili olandopa olandopa sembá.
13-14 Ono Isirele yomboma naa molko yombo-lupa molemelema, nane kiniá onondo nikiru. Na yombo-lupamanga nimba Karasini lipa mundorumu yemo moliomonga yombo-lupama ⸤ungu peangamo⸥ nimbu silipu andolio mele ‘Nanga Isirele yombomane kanokole “Ono malo.” ningu yama mengole mindili nolemolá aulkana wendo ongo Pulu Yemo kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimbu Yesusini na ‘yombo-lupamanga’ nimba lipa mundundorumu yemo molio mele yomboma pali nimbu silipu andolio. 15 Pulu Yemone Isirele yombomando “Naa ongo anju paa.” nirimu-kulu mana-yomboma pali yu molemona sukundu pungu molko kondoko mindi pungí aulkamo wendo orumu. Aku sipa Isirele yomboma molko kondonge aulkamo mania purumumunga yombo-lupama molko kondonge aulkamo wendo orumu-kulu nanga Isirele yomboma ono Pulu Yemone kelepa sukundu límu liemu kololi ulu-pulumu mania pumbale molopa mindi puli ulu-pulumu paa kamu wendo ombá. 16 Pellawa kalongendo pellawa topele tolemelemonga mare u wendo liku Pulu Yemo popo toko silimili akumu Pulu Yemonga pellawa kake sélimu lemó liemu pellawa we lemóma pali kepe Pulu Yemonga pellawa kake selima lemóla. Unju senga pulkonioma Pulu Yemonga kake selima liemu unjumu pali Pulu Yemonga unju kake sélimula.
17-18 Unju ollipi peanga kaliana gilimúmunga kola mare Pulu Yemone langopa eltopale, ono yombo-lupama kondena unju ollipi kiri gilimúmunga kolama mele moloringimunga kola mare langopa unju ollipi peangamonga lipa waka-maka suku panjerimumunga onone ‘Unju peangamonga kola maniandopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumane naa piliangi. Kola peangama kinia unju peangamonga kere-langi norumu kere-langima ono-kinia pea nolemelemonga onone ‘Unju peangamonga kola maniandopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumane naa piliangi. Aku siku konopu lieringi liemu i-siku piliangi: ‘Ono unju kolamane unjumunga pulkonioma kere-langi naa silimili. Unjumunga pulkoniomane ono kolama kere-langi silimú.’ konopu leayo. 19 Aku-sipa na-kolo pe ono ⸤Isirele yombo naa molemelemane⸥ ninguli: “Pulu Yemone ‘Olio kola kirima lipu unju peangamonga panjambo.’ nimba unju peangamonga kola mare langopa eltorumu.” ningí. 20 Akumu sikala. Na-kolo unju peangamonga kola langopa eltorumu akumane ⸤Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondopili.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ‘Yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru naa mondoringimunga Pulu Yemo yuni ono langopa eltorumu; ono unju kirimunga kolama onone ⸤ ‘Yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru mondolemelemonga aku siku gilku kondolemele. Akumu sika na-kolo ‘Olio peanga.’ ningu ononga imbima ambolko paka naa toko kála seko naa molangi. Pipili kolko pilku kondoko molayo. 21 Pulu Yemone unju peangamonga kolama ⸤kondo naa kolopa⸥ we giliepili siye naa kolopa, langopa eltorumumunga ono kepe aku sipa we giliepili siye naa kolomba kene kála seko naa molayo.
22 Imu konopumane pilku molayo: Pulu Yemone yomboma-kinia ulu peangama sepa, mindili silimú uluma sepa, peatolo selemo. Yu munduku kelieringi yomboma mindili sirimu, aku-na-kolo onone yu kanopa peanga pilipale ono sepa kondomba uluma seko molongi liemu yuni ono-kinia ulu peangama serimu mele sika aku sipa sembá. Aku naa sengi liemu ono langopa eltombala. 23 Pe unju kola u langopa eltorumuma konopu topele toko kelko ⸤ ‘Ye nokoli Karasimu yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu unju langorumuna kelepa topa mondomba. Pulu Yemone kanu kolama aku sipa manda sembá. 24 Ono pilielemele, ono kondena unju ollipi kirimunga kolama Pulu Yemone langopa unju ollipi peanga kaliana umbu topa nokorumu, kanumu ononga unjumu mólo, aku unjumunga ono mondorumu. ‘Aku sipa mele manda naa sembá.’ ningu naa selemele kanumu. Aku serimu kinia manda orumu liemu unju peangamo yunga kolama kelepa lipa topa mondomba kinia paa manda naa gilimbaye?
25 Ango-keme, Pulu Yemonga ungu-pulu se u lopi sepa perimumu ono naa pilingí kinia manda naa sembá. ‘Onone ‘Olio pilipa kondoli yomboma molopo unguma pali pilielemolo.’ ningu naa piliangi.’ nimbu kanu ungu-pulu lopi sepa perimumu piliangi nimbu siembo. Akumu i-sipa: Isirele yombomane pali Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko lingí aulkamo kamu pipi naa silimú. Pulu Yemone yombo-lupa nimba taltorumu yomboma pali yunga talapena sukundu sukundu olemele kinia mindi Isirele yombomanga konopuma iseli-u pipi silimú. 26 Yombo-lupama Pulu Yemonga talapena sukundu ongo pora singí kinia Pulu Yemone yunga Isirele yomboma pali lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba. ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu se aku sipa nimba molemo, akumu i-sipa:
28-29 Pulu Yemone yombo sendo “Yu nanga yombomo molopili.” nimba, nimba taltopale kelepa konopu topele naa tolemo. “Yu sepo kondombo.” nimba panjilimú unguma konopu topele naa topa siye naa kololemo akumunga Isirele yombomane ⸤Yesusinga⸥ semane peangamo naa pilku liku bulu siringimunga Pulu Yemo Isirele yomboma-kinia opa-tou molemele akumunga ono yombo-lupama lipa tapondopa Pulu Yemonga yomboma molonge aulkamo akisinderimu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Isirele yombomanga pulu-pulu anda-kolepalima konopu mondopa ‘Onone kalko lingí yomboma ‘nanga yomboma molangi.’ nimbú.’ nimba, nimba taltorumu mele pilipale kiniá Isirele yomboma konopu mondopa molemo. 30 Ono yombo-lupamane u Pulu Yemone “Saa.” nirimu mele pilku liku naa seko mokoli seringi-na-kolo Isirele yombomane Pulu Yemone “Saa.” nirimu mele mokoli seringimunga Pulu Yemone ono yombo-lupama we kondo kololemo. 31 Aku sipala Pulu Yemo ono yombo-lupama we kondo kololemomonga Isirele yombomane Pulu Yemonga ungu naa pilku mokoli selemele. Aku-sipa na-kolo we mólo. Pulu Yemo yuni Isirele yomboma we kondo kolombala. Ono yombo-lupama Pulu Yemone we kondo kololemo mele aku sipa yuni Isirele yomboma kepe we kondo kolombando Isirele yomboma ono yunga ungumu pilku mokoli selemelela. 32 Yomboma pali Pulu Yemone ‘We kondo kolambo.’ nimbale ‘Ono pali u ungumu naa pilku bulu siengi.’ nirimu.