1 Ango-keme, ‘U onondo Yesusi Karasinga semane peangamo topo sirindu pilieringi mele komu kelko naa sindiku piliangi.’ nimbu kelepo nimbu para sipuli kanu ungumanga puluma nimbu siembo. Kanu unguma u pilku liltingi, kiniá ambololemelemonga enge nipili gilimili. 2 Kanu semane peangamo, akumu Yesusi Karasini serimu mele nane onondo nimbu sirindu ungu kanumu, ambolko kondokole ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoringi mele kelko munduku naa keliengi liemu kanu semane peangamone Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondorumu, akuna molemele mele molonge. Molo nane semane peangamo topo sirindu mele mimi siku naa pilku, akumu we ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi liemu aku semane peangamone ono lipa naa tapondolemo naa tapondomba.
3 Ungu kumbina paa olandopamo na u pilipu liltindu mele ono nimbu sirindumunga ⸤nane onondo aku sipu kelepo nikiru⸥. Kanu ungumu i-sipa: Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele Karasi olionga ulu-pulu-kiri selemolomanga kolali sepa kolondorumu. 4 Pe yu óno seringi. Óno seringi kinia pe Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele yu wale talo pepale yopoko-sipamonga lomboropa ola molorumu kanumu. 5 Pe ⸤lomboropa ola molopale⸥ yu lombili andoli ye Pita molorumuna pumba ⸤ ‘Yuni na lomboropo ola molondu mele kanopili.’ nimba⸥ pumba mona gilierimu. ⸤Aku sepale⸥ pe yu lombili andoli ye rurepo pali moloringina ‘Onone yu kanangi.’ nimba pumba mona gilierimula. 6 Pe genupili paip anderete mele seluna moloringina ‘Yu kanangi.’ nimba purumula. Yu kanoringi aku yomboma kiniá yandopa awisili we molemele, na-kolo mare koloringila. 7 Pe yu Jemisi molorumuna ‘Na kanopili.’ nimba pumbale, pe yuni “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema pali ⸤yu lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘kanangi.’ nimba pumba mona gilierimu. 8 Paa akilepa na ⸤Pollo⸥ molorunduna ‘Kanambo.’ nimba omba mona gilierimu. Na ye paa kiri, na bolango nomba omba pulimú bolango mele molopo konde manda naa molombo mele molorundu-na-kolo aku serimu.
9 Na Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye sela na-kolo na paa maniandopa mele molio, yuni aku nimba lipa mundorumu ye lupama olandopa mele molemele. Nane Pulu Yemonga yombo talapemo sepo kinjipu molorundu-kulu ‘Na Yesusini lipa mundorumu ye se’ nilimili kinia na pipili selemo. 10 Aku-sipa na-kolo na molio mele Pulu Yemone na we kondo kolorumumunga aku sipu molio. Pe yuni na we kondo kolopale ⸤na-kinia sepa kondorumu⸥ mele we naa pelemo. Na ⸤we kondo kolopa lipa tapondorumumunga⸥ paa kála sepo kongono sepo, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemanga na kongono kála-sepo tondolo mundupu serindu mele olandopa, onone kongono seringi mele maniandopa. Aku-sipa na-kolo na nanu mólo. Pulu Yemone na we kondo kolopale ⸤lipa tapondopa na-kinia kopu sepa molorumumunga⸥ na aku sipu manda kongono serindu. 11 Aku-sipa na-kolo nane Pulu Yemonga ungumu nimbu sirindu akumu mandala. Molo Yesusini lipa mundorumu ye wemane Pulu Yemonga ungumu ningu siringi akumu mandala. Olione pali nimbu sirimulu ungumu selumu mindi. Kanu ungumu ono ⸤Korini yombomane⸥ pilku likuli ‘Sika ungumu.’ ningu kuru mondoringi.
12 Aku-sipa na-kolo Karasi kolopale lomboropa ola molorumu mele sika yomboma nimbu silimulu liemu ono marene “Yomboma kolkole lomboroko ola naa molonge.” nambi seko aku siku mele ningu molemeleye? 13 Yomboma paa sika pe lomboroko ola naa molonge liemu Karasi yu kepe u lomboropa ola naa molorumu. ⸤Ónomo we mana pelemo.⸥ 14 Pe Karasi lomboropa ola naa molkanje olione ⸤yunga⸥ ungumu ono nimbu silimulumu uluri naa selkala, ono kanu ungumu pilku ambolko molemelemo uluri naala selka. We pilku ambololemolá.
15 Ulu se lupa pea selkala: Karasi lomboropa ola naa molkanje olione “Karasi yu kolorumu kinia Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molou.’ nimba topa makisinderimu.” nimbu silimulu mele Pulu Yemondo kolo tolemolá-la. Aku-sipa na-kolo yomboma paa sika pe lomboroko ola naa molonge liemu Pulu Yemone Karasi u “Lomboroko ola molou.” naa nilkala. 16 Yomboma topa ola naa mondomba liemu Karasi kepe topa ola naa mondorumula.
20 ⸤Karasi lomboropa ola naa molkanje olio kolopole lomboropo ola naa molemolá-la, akumu sika⸥ na-kolo Karasi kolopale paa sika lomboropa ola molorumu. Kanu-kinia, kere-langi se u pulu polopa mongo selu tolemo kinia kanopole ‘Pe pali tomba lémo.’ nimbu pilielemolo, aku sipa mele yu kolopale paa sika lomboropa ola molorumumunga pilipuli ‘ ‘Yu sika.’ ningu kuru mondokole uru pelemele yomboma kepe paa sika pe Pulu Yemone topa makisindimbala.’ nimbu pilielemolo. 21 Ye sene u serimu kanu ulumuni kololi ulu-pulumu ma-koleana wendo orumu pelemomonga aku sipala ye sene kepe pe serimu kanu ulumuni kololemele yomboma lomboroko ola mololi ulu-pulumu ma-koleana wendo orumu pelemóla kanumu. 22 Pulu-pulu mana-ye Atamene serimumunga olio yunga pulu lemó yomboma pali kololemolo, aku sipa Karasini serimumunga yunga pulu lemó yomboma pali topa makisindimba kinia kelepo lomboropo ola molopo konde molomolo. 23 Aku-sipa na-kolo Karasi kinia olio waltikele lomboropo ola naa molomolo. U kumbi lepa Karasi; pe yu kelepa mania ombá kinia yunga yomboma.
24 ⸤Pe yu ombá kinia yunga yomboma lomboropo ola molomolo⸥ kinia pe ma-koleamo pora nimbá. Yuni gapomanoma pali kinia, gapomanomanga uluma kinia, kolea sukundu yombomane nokolemele uluma kinia, ulu tondoloma kinia, ⸤yombomanga kinia kurumanga kinia⸥ ulu tondoloma pali yuni topa mania mundupale nimbámone, pe ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokolemo nambamo yuni Lapa Pulu Yemo simba. 25 ⸤Uluma aku sipa wendo ombá nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone yunga opa-touma pali topa mania mundumbando u Karasi yu ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokomba. 26 Opa-touma topa mania mundupa pora sipale pe kamu kololi ulu-pulumu topa mania mundumba. 27 ⸤Yuni aku sembamonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo aku ungumuni nimbale:
29 Kiniá ⸤yomboma kolkole lomboroko ola molongemonga ungu se i-sipu nikirula:⸥ Yomboma kolkole sika lomboroko ola naa molonge liemu yombo mare ⸤Karasinga yomboma molkole⸥ kololemelemanga pulu nambolkarenga ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu kolali seko no limilíye? ⸤Ononga yombo marene ninguli:⸥ “⸤Pulu Yemone⸥ kololemele yomboma topa naa makisindimba.” nilimili akumu sika liemu yombo mare nambi semu-na liku tapondoko kolali seko no limilíye? ⸤Nambolka unguri sembá ningu aku selemeleye?⸥ 30 ⸤Molo yombo molemelema lomboroko ola naa molonge liemu⸥ olio kepe nambi selemolo yombomaye? ⸤Selemolo mele nambi semu-na selemoloye?⸥ Olio semane peangamonga kongonomo andopo selemolomonga alieli olio-kinia umbuna wendo olemomane olio topa kondomba selemo akumu nambi semu-na aku selemoloye? 31 Ango-keme, alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio. ‘Na ono kinia Ye-Awili Yesusi Karasi kinia pea kopu seko molemele mele na yomboma paa kape nimbu molio.’ nikiru akumu kolo naa topo paa sika nikiru mele ‘Alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio.’ nikiru akumu paa sika nikirula. 32 ⸤Ya kolea-awili⸥ Epesasi ⸤Karasinga semane peangamo topo siliumunga na kote sendekole⸥ ‘Méle-takarama kinia opa sambo.’ ningu na akuna liku mundoringi akumu onone ‘Yu yuyu konopumuni pilipale i kongonomo selemo.’ konopu liengi liemu mongo toko ningu siengi. ‘Na méle nambolka mélema limbu.’ nimbuli kolea-awili Epesasi méle-takarama kinia opa selemoloye? Yombo kololemelema Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molangi.’ naa nimbá liemu
35 Aku-sipa na-kolo yombo sene mangilipa pilipa nimbale: “Yombo kololima nambi seko lomboroko ola molongeye? ⸤Lomboroko ola molonge kinia⸥ kangi nambi selima gilimbaye?” nilimúnje. 36 Aku ungumu lawa sepa nimba kinjeli ungumu. ⸤Kere-langi umbuma selemo mele niembo piliangi:⸥ Kere-langi umbu naa kololima kaliana mundongi liemu konde pumba wendo naa ombá. Kere-langi umbu kololima mindi kaliana mundulimili kinia konde pumba wendo olemo kanumu. 37 ⸤Akumunga ungu se:⸥ ‘Kere-langi umbu se kaliana mundamili.’ ninguli unju se mongo tolimu pe molomba mele se likuli naa panjilimili. Mongo se mindi liku panjilimili. ‘Konape opili.’ ningu konape mongoma liku panjilimili. Konape unju mongo toli pe gilimbama naa liku panjilimili. Rasi-witi akula. Unju mongo tolima pe molomba mele liku naa mundulimili. Witi mongoma mindi. Kere-langima pali akula selemele. 38 Kere-langi umbu yu-mele-mele pe molomba mele Pulu Yemone u nimba panjipa ‘Unju gomoma i-sipa i-sipa wendo omba molopa kere-langi i-sipa i-sipa topili.’ nilimú mele kere-langi lupa lupama kaliana mundulimili kinia ‘Aku sipa ola omba molopili.’ nilimú kanumu.
39 ⸤Kangima aku sipala.⸥ Kangima pali selu-sipa mólo. Yombomanga kangima lupa; owá kongimanga kangima lupa; keramanga kangima lupala; omamanga kangima lupala. 40 Muluna gilimili mélema lupa; mana lemele mélema lupala. Aku-sipa na-kolo muluna gilimili mélema kanopo peanga pilielemolo mele lupa, mana lemele mélema kanopo peanga pilielemolo mele lupala. 41 Enamo yunga au nimba gilimú kanopo peanga pilielemolo mele lupa; olimu au nilimú kanopo peanga pilielemolo mele lupala; kombokandima au nilimili kanopo peanga pilielemolo mele lupala; kombokandima selu-siku au naala nilimili, kombokandima ononga yu-mele-mele au nilimilila.
42 Kololemele yomboma lomboroko ola molonge kinia aku sipa sembala. U kangi gilimúmu lupa; pe kangi gilimbamo lupala. U gilimú kangi óno selemele akumu purupa kiri lemó kangimu; Pulu Yemone kanu kangimu topa makisindimba kinia lomboropa ola molomba kangimu purupa kiri naa lemba kangimu. 43 Kangi óno selemele kangi akumu méle kirimu, kanopo kiri pilielemolo; kangi lomboropa ola molopale gilimbamo kangi peangamo, kanopo peanga pilimulú kangimu. Kangi óno selemelemo enge naa pelemo kangimu; kangi lomboropa ola molombamo enge paa pemba kangimu. 44 Kangi óno selemele akumu mana ⸤mindi⸥ manda gilimú kangimu; kangi lomboropa ola molombamo mulu-koleana manda gilimba kangimu.
50 Ango-keme, nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Mana meme pelemo kangimu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana manda pumba naa molomba. Méle kolopa purupa kiri lemó se mélema kolopa kiri lemóma naa lemó koleana manda pumba naa molomba. 51 Kiniá ungu se u lopi sepa perimu se nimbú sekeromo paa mimi siku piliaa! ⸤Karasi kelepa wale talo-sipa naa opili⸥ olio pali uru naa pemolo. Aku-sipa na-kolo ⸤uru pelemele yomboma kinia⸥ olio ⸤konde molomolo yomboma kinia⸥ pali sika ⸤kangimu⸥ topele topa ⸤kangi se lupa gilimba⸥. 52 Aku ulumu paa waltikele sembá. Mulu matolo kamu pora nimbando bikollomo ungu nimbá kinia aku ulumu wendo ombá. Waltikele, kariapá selemo mele, aku ulumu sembá. Bikollomo ungu nimbá kinia yombo kololima kelko kolou naa kolongendo lomboroko ola molonge. Pe olio ⸤Karasinga yombo konde molomoloma olionga kangima⸥ topele tomba. 53 Kangi purupa kiri lemó akumu topele topa, naa purupa kiri lemba kangimu paa gilimba; kangi kololemo akumu topele topa kangi naa kolopa konde molopa mindi pumbá kangimu paa gilimba. ⸤Olionga mana-kangimu topele naa topa kangi se lupa naa gilkanje mulu-koleana pumbá aulka se paa naa lelka⸥ akumunga aku sipa mele sembá. 54 Kanu-kinia kangi purupa kiri lemómo kelepa topele topa naa purupa kiri lemba kangimu gilimba, kanu kangi kololemomo kelepa topele topa konde molopa mindi pumbá kangimu gilimba kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo ungu se molemo mele sika kamu wendo ombá. Kanu ungumu i-sipa:
58 Nanga konopu mondolio ango-keme, ⸤Karasinga yombo kololemelema sika lomboroko ola molko kangi se lupa konde giliepili molonge⸥ kene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko, tondolo munduku kuru mondoko mindi molame! Ono ulu umbuna se wendo ombá kinia ‘Pipili kolkomolo kene pilipu molemolo mele mania pupili mundupu keleamili.’ paa naa niengi! Ono Ye-Awilimunga kongonomo kála seko selemelemo we mania naa pumbá, ⸤kanu kongonomone kere-langi mongoma sika tomba⸥ kene Ye-Awilimunga kongonomo mindi tondolo munduku, siye naa kolko seko molangi.