1 Ŋgar to ghuruuŋ ila, ene vene: Gabua popoia tau taghurghur mataan pani na, loloon ruru pani mako, ve ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe pale tivot. Ve gabua tau aazne taghit zi pa mataan mako na, ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe tighengheen. [a]
3 Ghuruuŋ ila toit, ta igham ghiit taghilaal taghe: Maaron isaav mon, ve sambam ve taan tomania gabua ta naol ne tivot. Tauvene gabua isov tau aazne taghit zi ne, Maaron igharaat zi pa gabua eta tau iit irau taghita pa mataan ne mako. [b]
4 Muuŋ, Avel ighur ila to Maaron. Tauta igham watooŋrau poia le iliiv watooŋrau to toogha Kain. Ghuruuŋ ila tooni tawe tauta igham Maaron loolo poia pani ve watooŋrau tau i igham pani na, ve ipaiti ighe i ŋeer duduuŋa ee. Tauvene onoon, Avel imaat wa. Eemon ghuruuŋ ila tooni tana, ene imin Avel isavsaav pait soone. [c]
5 Enok ighur ila to Maaron. Tauta imaat mako, ve Maaron ighamu gha izala pa sambam. Murei, tamtamon tiilo le mako. Pasaa, Maaron ighamu gha izala wa. Ve saawe tau Enok ilepleep izi taan, tipait vaaru tighe ŋgar tau i itaghoni na, igham Maaron loolo poia. [d]
7 Noa ighur ila to Maaron ve iroron pani. Tauvene saawe tau Maaron isaav taraini pa pataŋani tau ighe ivot na, i itaghon Maaron aliiŋa ve igharaat waaŋ. Onoon, pataŋani tauvene ivot aaz eta gha tamtamon tighita soone. Eemon Noa ighur ila Maaron aliiŋa. Tauta iuul tauu tomania azaawa, ve natŋa tomania azuwazŋa ve tileep poi. Tilalez mako. Ŋgar tau i ighamu, ene ipaghazoŋai ŋgar saghati to tamtamon tau tileep izi taan pa saawe tana gha ivot ighazooŋ. Ghuruuŋ ila tooni tawe, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa. [~5~]
8 Saawe tau Maaron ipoi Abaram, i isaav pani ighe ipul nugh tooni, ve ila pa taan tau i ighe igham pani, leso imin le motot. Onoon, saawe tana, Abaram ikankaan pa saa nugh tau pale i ila ileep pani. Eemon i ighur ila to Maaron. Tauta ilooŋ aliiŋa, ve iburig gha ipul nugh tooni, ve ila. [~6~]
11 Abaram ighur ila. Tauta Maaron tapiri izaa to yesuru Sara ve tipoop. Onoon, yesuru timin zikooŋ ve saawe toozi to popaaŋ isov wa. Eemon Abaram ighur ila ighe Maaron itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta ighita saveeŋ tawe anooŋa. [~9~]
13 Yes tisov tawe, ghuruuŋ ila toozi ighamgham pooz pazi le irau mateegh toozi. Onoon, saveeŋ tau Maaron imbua tomani zi na, yes tighita anooŋa mako. Pasaa, saawe to saveeŋ tawe ighur anooŋa, ene ighengheen malau soone. Eemon lolozi poia pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron imin tighita anooŋa wa. Ve tivotia tauzi tighe: “Taan, ene nugh tsiei duduuŋ mako. Lepoogh tsiei to taan, ene nileep nimin loom mon. Pasaa, nugh tsiei duduuŋ, ene sambam.” [~11~]
17-18 Abaram ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau Maaron itoova ve isaav pani ighe irav naatu eemon Isak imaat imin watooŋrau, i ighe igham tauvene itaghon Maaron aliiŋa. Onoon, muuŋ Maaron imbu saveeŋ pani ighe: “Paaghu tsio duduuŋ pale tivot ila to natum Isak.” Eemon Abaram iŋguruut naatu tawe mako. [~13~]
20 Isak ighur ila to Maaron. Tauta ighur poia to Maaron izaa to natŋa ru, Yakop gha Esau, ve isaav pa gabua tau murei pale ivot pazi. [~15~]
23 Mose taama gha tiina tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau tipoopa, tiroi pa kinik to Isip aliiŋa mako, ve tiŋgooz natuzi tawe irau kaiyo tol. Pasaa, tighita imin geegeu siriv mako. Naagho poia le poia kat. [~18~]
24 Mose paam ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau itum gha imin olman, loolo pa tamtamon tiwaato tighe i kinik to Isip natliva naatu mako. 25 I irau itaghon yes Isipa ve yesŋa tigham ŋgar sasaghati naol to uliin tau igham loloon poia rigmon ve isov. Eemon i loolo pa ŋgar tawe mako. I ighita ighe poia pa ila ipaak Maaron tamtamon tooni, ve yesŋa tibaad pataŋani. 26 Mose igham ŋgar tauvene: Isaav ighe tamtamon tipamayaŋini, ve tighur pataŋani pani imin tigham pa Mesia, ene poia. Pasaa, i ighurghur maata pa atuya poia tau murei pale Maaron igham pani. Ve ighita ighe atuya tawe, ene iliiv kat pa kuaz isov to yes Isipa. [~19~]
28 Mose ighur ila to Maaron. Tauta ipaburigin ŋgar to Pasova, ve isaav pa yes Israela gha tikum siŋ izala ataman toz toz. Leso aŋela tau Maaron imbaaŋo ila pa ravuuŋ yes Isipa natuzŋa aidabazŋa na, igham gabua eta pazi sov. [~21~]
29 Eval tiina to Israel tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau timbut Te Siŋsiŋai gha tila tivool ziige ite, yes tilaagh imin tilaagh ila taan mamaasa. Eemon saawe tau yes Isipa titoova to titaghon zi, te ipol imuul ilam izala pavozi, le tisov tighun te gha timataar. [~22~]
30 Eval tiina to Israel tighur ila. Tauta tilaagh livutin nugh tiina Yeriko irau mataaz liim ve ru. Ra didiiŋ ariaŋazi tau tilivutin nugh na tisov tipolpol tizi. [~23~]
31 Reap, i livaa to eez. Eemon ighur ila to Maaron. Tauvene saawe tau Yosua imbaaŋ yes padewaaŋa tila to tighita nugh, Reap igham zi tila ruum tooni, ve iŋgin poghani zi. Tauta saawe tau yes Israela tiravuur eval tiina to Yeriko tau tizorzoor Maaron aliiŋa na, tirav Reap mako. Tipuli ileep. [~24~]
32 Poia, irau nayoot saveeŋ ila malau mako. Pasaa, leg saawe to nasinai pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, David, Samuel, ve yes propet tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa ne mako. [~25~]
35 Ve zilivaa siriv, Maaron ipaburigin mateegha toozi. [~28~]
38 Zeran tawe, tamtamon popoiazi kat. Timin eval tiina tau titaghon ŋgar to taan ne mako. Zeran tauvene, taan tane poia irau to tileep pani ne mako. Aghita. Lepoogh toozi, poia mako. Lezi niazi poia eta to lepoogh mako. Tauta tivalaghlaagh taghon nugh ŋginaaŋa ve loloz. Ve tilepleep iloŋ ila taan ve maet purazi. [~32~]
39 Tamtamon tisov tau nasavi zi na, tighur ila to Maaron. Tauta Maaron loolo poia pazi ve ipait zi. Eemon saawe tau tileep izi taan, toozi eta ighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa mako. 40 Pasaa, muuŋ geeg, Maaron loolo ighur pataghaaŋ ighe igham gabua poia ee [~33~]
*11:1: Ro 8:24+; 2Kor 4:18, 5:7
*11:3: Gnp 1:1+; Mbo 33:6+; 2Pe 3:5
~7~ Nugh tiina tane, ene nugh sambam.*11:10: Hib 12:22, 13:14; Syg 21:2
*11:11: Gnp 17:19, 21:2; Ro 4:18+
*11:12: Gnp 15:5, 22:17
*11:13: Gnp 23:4; Mbo 39:12; 2Kor 5:7
*11:17-18: Gnp 21:12, 22:1+; Yems 2:21+
~14~ Ŋgar tau ivot pa Isak, ene imin ilaal pa burigiiŋ to Krisi.*11:26: Hib 10:33, 13:13
*11:27: Igham 2:10+; 2Kor 4:18
*11:30: Yos 6:1-20
*11:31: Yos 2:1, 6:22+; Yems 2:25
*11:32: Het 4–16; 1Sam 1:1; 1King 2:12
*11:33: Dan 6:1+
*11:34: Het 7:19+; 1Sam 17:51; Dan 3:1+
*11:35: 1King 17:21+; 2King 4:32+
*11:36: Yer 20:2
~30~ Sinaiŋ ee to yes Yuda isaav tauvene: Muuŋ, tighorot propet Isaia imin sirivu ru.*11:37: 1King 21:13; 2Sto 24:21; Mbaŋ 7:58, 14:19
*11:38: 1King 18:4, 19:9
~33~ Gabua poia tau i isavia, ene uraat to Yesu Krisi.