1 Paulus isaav padi ighaze: “Yam nditamaŋ ve toŋvetaz tiou, aghur taliŋamim payou. You naghaze nasavia pughu to nataghon ataam paghu tonene. Leso aghilaal aghaze you nagham sosor eta maau.”
2 Yes tilooŋ Paulus isaav padi ila taudi aliŋadi Hibru, le neneeŋadi kat.
3 Paulus isaav muul ighaze: “You Yuda. Tipoop ghou izi ndug Tarsus to ineep taan suruvu to Silisia. Sawa to you pain, tigham ghou nanim to sualen. Naneep izi ndug tonene le nanim olman. Tutuuŋ to nditimbuud, olman Gamaliel ipatoot ghou pani le isob. Ve you nazuaria ghou naghaze le nataghon katin ŋgar isob to Maaron lolo pani, raraate inimale aazne yam asob azuaria gham pa taghoniiŋi. Ga 1:13+; Pil 3:5+
6 “Tovenen namundig ve nala. Nalaagh nala le nagharau ndug Damaskus. Ndag iza inim bobodaaŋ ma venen. Mala maau ve ŋguruba tiina kat ineep sambam ve izi inim isul luvutin ghou. 7 Tovenen natap nazi taan, ve nalooŋ saveeŋ inim payou. Isaav payou ighaze: ‘Saul, Saul, pughu vena to unoknok ghuruuŋ pataŋani payou?’
8 You napamuul aliŋa naghaze: ‘Tiina, yom sei?’
10 “You naghasoni naghaze: ‘Tiina, ughaze nagham vena?’
12 “Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Ananias. Ye mata iŋgalŋgal Maaron, ve izuaria tau ighaze le itaghon katin tutuuŋ toni. Tovenen Yuda tisob to ndug Damaskus tipapait iza tighaze ye ŋgeu poia eez. 13 Ye iŋarua ghou inim, iyoon digeg, ve isaav payou ighaze: ‘Tazig Saul, matam poia ve ughita ndug!’ Sawa tonenen kat, matag poia, ve naghita Ananias iyondyood. 14 Ghoro isaav payou ighaze: ‘Maaron to nditimbuud, ye tau isia ghom wa. Leso igham ghom ughazooŋ pa lolo ve ŋgar toni. Tauto ughita katin Ŋgeu To Ŋgar Deŋia,[a]
17 “Muri ghoro, namuul nanim Yerusalem, ve nanepneep to sualen le sawa eez, nalooŋ nala sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve nasuŋ. Nasuŋsuŋ ila, le tandagiiŋ eez ivot payou. 18 Naghita Yesu isaav payou ighaze: ‘Umundig rikia moghon, upul Yerusalem, ve ughau. Pasa ighaze yom upariaaŋ saveeŋ tiou izi sualen, yes irau tilooŋ ghom maau.’
19 “You nasaav pani naghaze: ‘Tiina, tamtoghon to ndug tonene tiwatag tighaze: Muuŋ, you nalaghlaagh irau rumai todi, ve naghurghur yes to tighur ilat tiom tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ve naloslos di. 20 Ve sawa to Stepanus ivotia saveeŋ tiom, ve tirabi imaat, you nayok pa ŋgar tonenen. Tauto nayoon toman yes to tirabi, ve naŋgin nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ.’ Mbaŋ 7:58, 8:1
21 “Eemoghon Tiina tiou isaav payou ighaze: ‘Umundig ve ula. You naghaze nambaaŋ ghom ula pa ndug mala. Leso ugham uraat pa yes to Yuda maau.’ ” Mbaŋ 9:15, 26:17+; 1Tim 2:7
22 Ival tiina tighur taliŋadi pa Paulus ila ila le tilooŋ aliŋa ighaze Maaron imbaaŋa ila to yes to Yuda maau. Ghoro timboob muul tighaze: “Ah, arabi imaat ila! Ineep ne, ye poia eta? Tamtoghon tovene ineep malep!” Mbaŋ 21:36
25 Tovenen tilooŋ tila ve tipagheena izi, ve tikau nima ila ai, leso tilosi. Eemoghon Paulus ighason daba to yes ndaaba to iyoon igharau ighaze: “Vena, ighaze tamtoghon eta, ye to Rom, ve yes daba titiir saveeŋ toni sone ve yam alos sorokini, pale deŋia pa tutuuŋ to Rom?” Mbaŋ 16:37
27 Daba tonenen ilooŋ paesiiŋ toni, ghoro ye tau ila ighason Paulus ighaze: “Ai, usaav ghazooŋa payou. Onoon kat, yom to Rom?”
28 Daba tonenen isaav pani ighaze: “You napul yaam tiina kat, tauto nanim tamtoghon to Rom.”[c]
29 Yes ndaaba to tighaze tilos Paulus tilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon tipuli. Ve daba todi paam imatughez pa tau. Pasa, Paulus, ye tamtoghon to Rom. Eemoghon daba tonenen isaav ve tikau nima ve aghe sorok.
30 Daba to iŋgin ndaaba tisob, ye ighaze iwatag kat: Paulus igham sa ŋgar to yes Yuda tighita tighaze isosor. Leso ighazooŋ pa saveeŋ toni pughu. Tovenen tineep mboŋ ndugizau, ghoro isaav ve tipool sen to tikau Paulus pani, ve imbaaŋ ila pa yes daba to watooŋrau toman pooza tisob to yes Yuda ve tinim tilup di. Ghoro igham Paulus inim, ve ipayoonda ila matadi.
<- Uraat To Yes Mbaŋooŋa 21Uraat To Yes Mbaŋooŋa 23 ->-
a Ŋgeu To Ŋgar Deŋia, nene Yesu.
b Ighaze yes Yuda tilooŋ saveeŋ eta to irau lolodi maau kat, nene tigham tovene.
c Tamtoghon ledi ataam naol pa tinim tamtoghon (o sitisen) to Rom. Ighaze ŋgeu eta, ye to Rom, nene pale ndinatu paam to Rom. Ve ighaze tamtoghon eta, ye to Rom maau, eemoghon kinik to Rom lolo poia pani ve ighaze igham poiani, nene irau ighami inim tamtoghon to Rom. Ndiran pida tighol yaam tiina pa gavman to Rom, leso tinim tamtoghon to Rom. Gavman to Rom irau tighur pataŋani pa tamtoghon to Rom inimale tighamgham pa tamtoghon pida ne maau. Ve yes irau tiŋgin poian di.