1 Solomone si na baṉara pa doduruna sa popoa Izireli, 2 meke hire sari na ṉati palabatu nomadi tanisa:
7 Vizati e Solomone si ka manege rua tie pude na qavuna koari na pinaqaha popoa pa Izireli. Arini dia tinavete si pude garunu la ginani koasa baṉara meke koari doduru nana tatamana. Na hopeke dia sidara pa vuaheni si arini. 8 Hire sari na pozadi ri ka manege rua qavuna, meke sari hopeke dia popoa pu kopu ni rini:
20 Sari na tinoni pa Ziuda meke Izireli si soku gua ri na onone pa masamasa; hena na napo si arini meke na koa qetuqetu dia. 21 Baṉara ni Solomone sari doduru butubutu podalae koasa Ovuku Iuparetisi, kamo la pa Pilisitia meke kamo koasa voloso pa Izipi. Tabari rini sari na dia takisi koe Solomone, meke na nabulu la koasa si arini pa doduruna sa tinoa tanisa.[a] 22 Sa pada ginani sapu ta vala koe Solomone pa keke rane si ka karua gogoto hiokona baika palava nomadi[b] sapu memehedi valeana, meke made gogoto made ṉavulu baika nomadi sa palava sapu lopu memehedi. 23 Ka manege puta bulumakao saripu ta poni pa vetu kurukuru, ka hiokona puta bulumakao sapu koadi pa pezara duduli, meke keke gogoto sipi na qoti, meke kaiqa votivotiki puku kurukuru made nenedi ta pozae dia[~3~] na gua meke na kokorako leleadi. 24 Doduruna sa popoa pa kali lodu rimata koasa Ovuku Iuparetisi, si kopu beto ni e Solomone pa nana qinavuna. Asa sa popoa sapu podalae pa Tipisa, meke duta kamo la gua koasa vasileana lavata pa Qaza. Koa bule si asa koari doduru votivotiki binaṉara pa doduru popoa. 25 Pa doduruna sa totoso te Solomone, sari na tinoni pa popoa Ziuda meke Izireli, podalae pa Dani meke duta kamo la gua pa Biasiba, si koa pa binule. Hopeke tatamana si tago dia inuma vaeni na huda piqi.
26 Tagoi tugo e Solomone si ka made tina vasina kokoadi tadi na hopeke hose tana totopili varipera, meke ka manege rua tina hose.[~4~] 27 Sari ka manege rua qavuna pa hopeke dia sidara, si vala ginani koasa baṉara Solomone meke sari doduru pu somana henahena koasa nana vetu baṉara. Hoke vala i rini sari doduru gua pu ta hivae. 28 Sari qavuna si hopeke vala bale, meke duduli popadi tugo, koari na vasidi pu ta hivae si arini, pude tadi na hose tana totopili varipera meke hose tavetavete.
29 Meke ponia Tamasa koe Solomone sa ginilagilana lohina, na binokaboka meke tinumatumae sapu hola pa pada. 30 Sa ginilagilana lohina te Solomone si hola ni sari na tie gilagilana pa kali gasa rimata, babe sarini pa popoa Izipi. 31 Gilagilana holani sa sari doduru tie. Gilagilana hola nia sa se Etani, sa tie Ezara, meke se Hemani, e Kalakoli, meke se Dada, sari na tuna koreo e Maholo, meke sa inavosona si kamo beto la pa doduru popoa pa vari kalina.[~5~] 32 Ka ṉeta tina zinama gilagilana si zama ni sa, meke keke tina hola kinera si taveti sa.[~6~] 33 Vivinei ni sa sari na huda na linetelete, sari na huda sida pa Lebanoni meke sari na hisope pu toqolo koari na goba. Zamani sa sari na kurukuru made nene, na kurukuru tapuru, na noki, meke na igana pa kolo. 34 Sari doduru baṉara pa ninae popoa si avoso nia sa nana ginilagilana lohina, meke garunu lani rini sari na dia tie pude avosia si asa.
<- 1 Baṉara 31 Baṉara 5 ->-
b Baika nomana si hiokona lima kilo mamatana.
~3~ Kaiqa kurukuru ṉame pule ta pozae gazelle meke roebuck si tata kekeṉoṉo sa kurukuru ṉame ta pozae dia.
*4:26 1 Baṉ 10:26; 2 Koron 1:14, 9:25
*4:31 Sam 89