1 Loꞌo liꞌ nduꞌu Jesús quichi̱ Capernaum biꞌ, ndyaa tyijyuꞌ ca xaꞌ quichi̱ nu ntsuꞌu su cuentya Judea loꞌo xaꞌ la quichi̱ nde chaca tsuꞌ staꞌa̱ Jordán. Ca biꞌ ndyuꞌu tiꞌi̱ quiñaꞌa̱ tsa ñati̱ slo yu. Nclyuꞌu Jesús jiꞌi̱ nguꞌ liꞌ, ñiꞌya̱ nu ncluꞌu ti yu jiꞌi̱ ñati̱ nde lcaa quichi̱ su ndyaꞌa̱ yu. 2 Liꞌ ndyalaa xi nguꞌ fariseo slo yu chaꞌ ngua tiꞌ nguꞌ biꞌ tyiji̱loo nguꞌ jiꞌi̱ Jesús. Liꞌ nchcuane nguꞌ jiꞌi̱ yu:
3 Liꞌ nguxtyacui Jesús chaꞌ loꞌo nguꞌ biꞌ:
4 ―Nda jyoꞌo Moisés chacuayáꞌ jiꞌi̱ nguꞌ quiꞌyu tyaꞌa na chaꞌ culo quityi chaꞌ xtyanu nguꞌ jiꞌi̱ clyoꞌo nguꞌ tsiyaꞌ ti. Nu loꞌo nduꞌu quityi jiꞌi̱ nu quiꞌyu, ndye chaꞌ clyoꞌo nguꞌ tsiyaꞌ ti; ngaꞌaa ntsuꞌu chaꞌ clyoꞌo nguꞌ biꞌ liꞌ ―nacui̱ nguꞌ jiꞌi̱ Jesús.
5 Nguxacui̱ Jesús chaꞌ jiꞌi̱ nguꞌ liꞌ:
10 Loꞌo ndyaa Jesús neꞌ niꞌi̱ jiꞌi̱ nguꞌ, liꞌ nchcuane nu nguꞌ nu ndyaca tsaꞌa̱ jiꞌi̱ cuentya jiꞌi̱ chaꞌ nu nda ca ti yu loꞌo nguꞌ. 11 Nguxacui̱ Jesús chaꞌ jiꞌi̱ nguꞌ liꞌ:
13 Loꞌo liꞌ ngua sca quiyaꞌ ñaa loꞌo nguꞌ jiꞌi̱ tyu̱u̱ tyaꞌa nu sube ca su ngaꞌa̱ Jesús. Ngua tiꞌ nguꞌ chaꞌ sta yaꞌ ycuiꞌ Jesús hique nu sube biꞌ. Pana nguaꞌni tyaala nu nguꞌ nu ndyaca tsaꞌa̱ biꞌ jiꞌi̱ nguꞌ, chaꞌ ná ca̱a̱ loꞌo nguꞌ jiꞌi̱ nu sube. 14 Loꞌo naꞌa̱ Jesús ñiꞌya̱ nu ndyuꞌni nguꞌ nu ndyaca tsaꞌa̱ jiꞌi̱, ná ndiya tiꞌ yu chaꞌ ndyuꞌni nguꞌ juaꞌa̱:
16 Loꞌo liꞌ ndyalaꞌ Jesús jiꞌi̱ nu sube biꞌ, ngulacua̱ yu jiꞌi̱ nu sube loꞌo ngusta yaꞌ yu hique nguꞌ.
17 Tya ndyaa la Jesús tyucui̱i̱ biꞌ, loꞌo liꞌ nxna sca nu quiꞌyu lijya̱ lcaꞌa̱ jiꞌi̱ Jesús. Ndyatu̱ sti̱ꞌ slo Jesús liꞌ.
18 ―¿Ni chaꞌ laca ntiꞌ nuꞌu̱ chaꞌ ñati̱ tsoꞌo laca naꞌ? ―nacui̱ Jesús jiꞌi̱ liꞌ―. Sca ti ycuiꞌ Ndyosi laca nu chañi chaꞌ tsoꞌo laca Ni ―nacui̱―. 19 Jlo tiꞌ nuꞌu̱ lcaa cña nu ngulo ycuiꞌ Ndyosi jiꞌi̱ ñati̱ cua saꞌni la: “Ná cujuii ma̱ jiꞌi̱ tyaꞌa ñati̱ ma̱; ná cuaꞌni ma̱ chaꞌ subaꞌ loꞌo clyoꞌo xaꞌ ñati̱; ná cuaana ma̱ chaꞌ tsoꞌo nu ntsuꞌu jiꞌi̱ tyaꞌa ñati̱ ma̱; ná chcuiꞌ ma̱ cuentyu jiꞌi̱ tyaꞌa ñati̱ ma̱; ná cuaꞌni ma̱ ngana jiꞌi̱ tyaꞌa ñati̱ ma̱ cuaana ti; loꞌo juaꞌa̱, cuaꞌni tlyu ma̱ jiꞌi̱ sti ma̱, jiꞌi̱ xtyaꞌa̱ ma̱, taquiyaꞌ ma̱ jiꞌi̱ chaꞌ nu nchcuiꞌ nguꞌ biꞌ”.
20 ―Mstru ―nacui̱ nu quiꞌyu biꞌ liꞌ―, tya cuañiꞌ naꞌ ndaquiyaꞌ naꞌ lcaa cña biꞌ; lcaa yija̱ ndaquiyaꞌ naꞌ jiꞌi̱ chaꞌ biꞌ.
21 Ntsuꞌu tsa tyiquee Jesús ñaꞌa̱ jiꞌi̱ nu quiꞌyu biꞌ. Xaꞌ nchcuiꞌ yu loꞌo liꞌ:
22 Loꞌo ndyuna nu quiꞌyu biꞌ chaꞌ nu nchcuiꞌ Jesús loꞌo, xaꞌ ñaꞌa̱ ngulacua tiꞌ liꞌ; xñiꞌi̱ tsa tiꞌ chaꞌ culiyaꞌ tsa nu quiꞌyu biꞌ. Nduꞌu ndyaa liꞌ.
23 Nguxtyacui Jesús nxñaꞌa̱ jiꞌi̱ nguꞌ nu ndyaca tsaꞌa̱ jiꞌi̱ liꞌ.
24 Ndube tsa tiꞌ nguꞌ nu ndyaca tsaꞌa̱ jiꞌi̱ yu liꞌ, chaꞌ nchcuiꞌ yu juaꞌa̱ chaꞌ jiꞌi̱ nguꞌ culiyaꞌ. Biꞌ chaꞌ xaꞌ nchcuiꞌ Jesús loꞌo nguꞌ:
26 Loꞌo ndyuna nguꞌ chaꞌ biꞌ ndube tsa tiꞌ nguꞌ liꞌ.
27 Loꞌo ngua tii Jesús ñiꞌya̱ nu nclyacua tiꞌ nguꞌ, liꞌ nchcuiꞌ yu loꞌo nguꞌ chaca quiyaꞌ:
28 Nchcuiꞌ Pedro loꞌo liꞌ:
29 ―Chañi chaꞌ nu nchcuiꞌ naꞌ loꞌo ma̱ ―nacui̱ Jesús―, chaꞌ cua ñaꞌa̱ ca ñati̱ nu ntsuꞌu chaꞌ tsaa tyijyuꞌ chaꞌ cuaꞌni cña cuentya jnaꞌ, loꞌo juaꞌa̱ nguxtyanu nguꞌ lcaa na nu ntsuꞌu jiꞌi̱ nguꞌ chaꞌ ndyuꞌni nguꞌ cña biꞌ, ná xtyanu naꞌ jiꞌi̱ nguꞌ biꞌ juaꞌa̱ ti. Masi tyi nguꞌ, masi tyaꞌa ngula nguꞌ masi quiꞌyu masi cunaꞌa̱, masi xtyaꞌa̱ nguꞌ, masi sti nguꞌ, masi sñiꞌ nguꞌ, masi yuu nu ntsuꞌu jiꞌi̱ nguꞌ, masi tyanu lcaa chaꞌ biꞌ, 30 pana la cuiꞌ chalyuu juani xaꞌ caja quiñaꞌa̱ la chaꞌ jiꞌi̱ nguꞌ biꞌ, tsa ñaꞌa̱ nu ngunaꞌ jiꞌi̱ nguꞌ biꞌ ngua tiꞌ nguꞌ. Caja su caca tyi nguꞌ, caja nu caca tyaꞌa ngula nguꞌ, caja nu caca xtyaꞌa̱ nguꞌ, caja nu caca sñiꞌ nguꞌ, caja yuu su cuaꞌni nguꞌ cña; hasta sca siyento tsa lo cua chaꞌ biꞌ caja jiꞌi̱ nguꞌ. Loꞌo la cuiꞌ juaꞌa̱ tyacua chaꞌ tiꞌí jiꞌi̱ nguꞌ, pana ca nde loo la caja chalyuu nu ná ngaꞌa̱ chaꞌ tye jiꞌi̱ nguꞌ biꞌ. 31 Nde loo la caca nguꞌ nu tyuꞌu tucua su cua tye ti chaꞌ; nde chu̱ꞌ la tyanu nguꞌ nu nduꞌu tucua clyo ―nacui̱ Jesús jiꞌi̱ nguꞌ.
32 Xaꞌ nduꞌu nguꞌ ndyaa nguꞌ liꞌ, ndyaa Jesús loꞌo nu nguꞌ tyaꞌa ndyaꞌa̱ yu tyucui̱i̱ tsaa nguꞌ nde Jerusalén. Nde loo ndyaa ycuiꞌ Jesús. Lye tsa ngulacua tiꞌ nguꞌ tyaꞌa ndyaꞌa̱ yu, juaꞌa̱ nu xaꞌ la ñati̱ nu ndyaꞌa̱ lcaꞌa̱ jiꞌi̱ nguꞌ, ntsi̱i̱ tsa nguꞌ. Ndyaa loꞌo Jesús jiꞌi̱ nu tii tyucuaa tyaꞌa nguꞌ nu ndyaca tsaꞌa̱ jiꞌi̱, ndyaatsuꞌ nguꞌ sca laꞌa ti chaꞌ chcuiꞌ Jesús loꞌo nguꞌ biꞌ ñiꞌya̱ chaꞌ nu caca jiꞌi̱ ycuiꞌ yu nde loo la.
33 ―Cuaꞌa̱ jyaca̱ ma̱ ―nacui̱ Jesús jiꞌi̱ nguꞌ biꞌ liꞌ―, cua ngusñi na tyucui̱i̱ nde caꞌya juani chaꞌ tsaa na Jerusalén. Cajua tayaꞌ nguꞌ ꞌna nu cua nda Ni ꞌna lijya̱a̱ chaꞌ caca naꞌ ñati̱, chaꞌ tsaa loꞌo nguꞌ ꞌna slo sti joꞌó nu laca loo, slo mstru chaꞌ joꞌó. Cuaꞌni cuayáꞌ nguꞌ biꞌ ꞌna liꞌ. Chcuiꞌ nguꞌ chaꞌ ntsuꞌu quiꞌya ꞌna, loꞌo juaꞌa̱ xquiꞌya biꞌ ntsuꞌu chaꞌ cajaa naꞌ. Liꞌ tsaa loꞌo nguꞌ biꞌ ꞌna slo nguꞌ xaꞌ tsuꞌ nu laca loo jiꞌi̱ lcaa na. 34 Liꞌ xtyí loꞌo nguꞌ biꞌ ꞌna, tyuꞌu hitya sañiꞌ nguꞌ biꞌ loo naꞌ, quijiꞌi̱ nguꞌ biꞌ ꞌna loꞌo reta. Liꞌ cujuiꞌi̱ caꞌa̱ nguꞌ biꞌ ꞌna lo crusi chaꞌ cajaa naꞌ. Pana loꞌo tyuꞌu scua sna tsa̱, liꞌ tyuꞌú naꞌ chaca quiyaꞌ.
35 Loꞌo liꞌ ñaa Jacobo loꞌo Juan tyaꞌa slo Jesús. Sñiꞌ Zebedeo laca nguꞌ biꞌ.
36 ―¿Na laca ntiꞌ ma̱ chaꞌ cuaꞌni naꞌ cuentya jiꞌi̱ ma̱? ―nacui̱ Jesús jiꞌi̱ nguꞌ liꞌ.
37 ―Cuaꞌni nuꞌu̱ chaꞌ tsoꞌo ta nuꞌu̱ chacuayáꞌ jiꞌi̱ ya chaꞌ stuꞌba ti tyacaꞌa̱ ya loꞌo nuꞌu̱ ca su tlyu su xee tsa, ca su caca nuꞌu̱ loo nde loo la ―nacui̱ nguꞌ biꞌ―. Tsaca ya tyacaꞌa̱ ya laꞌa tsuꞌ cui̱ su ntucua nuꞌu̱, chaca ya tyacaꞌa̱ ya laꞌa tsuꞌ coca jinuꞌu̱.
38 ―Ná jlo tiꞌ ma̱ ñiꞌya̱ chaꞌ ndijña ma̱ ꞌna juani ―nacui̱ Jesús jiꞌi̱ nguꞌ―. ¿Ha taca jiꞌi̱ ma̱ chaꞌ coꞌo ma̱ taná clyaaꞌ nu ngaꞌa̱ chaꞌ coꞌo naꞌ? ¿Ha talo ma̱ si xcubeꞌ nguꞌ jiꞌi̱ ma̱ ñiꞌya̱ nu ngaꞌa̱ chaꞌ xcubeꞌ nguꞌ ꞌna nu loꞌo cujuii nguꞌ ꞌna?
39 ―Taca jiꞌi̱ ya ―nacui̱ nguꞌ jiꞌi̱ Jesús liꞌ.
41 Nu xaꞌ la tii tyaꞌa nguꞌ nu ndyaꞌa̱ loꞌo Jesús ni, loꞌo ngua tii nguꞌ ñiꞌya̱ chaꞌ laca nu ngüijña Jacobo loꞌo Juan jiꞌi̱ Jesús, chi̱i̱ tsa ngua tiꞌ nguꞌ ñaꞌa̱ nguꞌ jiꞌi̱ nguꞌ biꞌ liꞌ. 42 Pana nchcuiꞌ Jesús loꞌo ca taꞌa nguꞌ sca tyempo ti:
46 Loꞌo liꞌ ndyalaa Jesús ca quichi̱ Jericó. Nteje tacui nguꞌ claꞌbe quichi̱ biꞌ. Nu loꞌo cua tyaa ti Jesús loꞌo nguꞌ nu ndyaca tsaꞌa̱ jiꞌi̱, liꞌ quiñaꞌa̱ tsa ñati̱ ndyaa loꞌo nguꞌ biꞌ. Juaꞌa̱ ngua liꞌ, toꞌ tyucui̱i̱ ngaꞌa̱ sca nu cuityi̱ꞌ nu naa Bartimeo, ndijña msta̱ jiꞌi̱ nguꞌ nu lijya̱ biꞌ. Sñiꞌ Timeo laca nu quicha biꞌ. 47 Nu loꞌo ngua tii yu quicha biꞌ, chaꞌ lijya̱ ycuiꞌ Jesús Nazaret, cui̱i̱ ngusiꞌya jiꞌi̱ Jesús liꞌ:
48 Tyu̱u̱ tyaꞌa ñati̱ ngua tiꞌ cuaꞌa nguꞌ jiꞌi̱ nu quicha biꞌ, chaꞌ cuaana ti tyacaꞌa̱, ngua tiꞌ nguꞌ; pana ná ntajaꞌa̱ nu quicha biꞌ, cui̱i̱ la nxiꞌya liꞌ:
49 Liꞌ ndatu̱ Jesús, seꞌi̱ ti ndu̱ yu liꞌ.
50 Liꞌ ngulo nu quicha plee jiꞌi̱, nxtyanu jiꞌi̱. Hora ti ndyatu̱ ngusna ndyaa slo Jesús. 51 Liꞌ nchcuiꞌ Jesús loꞌo nu quicha biꞌ:
52 ―Tsoꞌo ―nacui̱ Jesús jiꞌi̱―, tyaa nuꞌu̱ toꞌ tyi juani. Jlya tiꞌ nuꞌu̱ ꞌna, biꞌ chaꞌ cua ndyaca tsoꞌo cloo nuꞌu̱.
Languages