Re ruc'aslen re Jesucristo re tz'iban can roma San Lucas
1 Je q'uiy quitijon quik'ij chin niquitz'ibaj che ja'jun che ja'jun re cosas re xe'banataj[~1~] chakacojol pa ru-tiempo re Jesús. 2 Y tak xquitz'ibaj, can ancha'l-va re xtzijos chaka, coma re xe'tz'eto chin ronojel re xuban re Jesús.[~2~] Y re xe'tz'eto re xbanataj, reje' can xquitzijoj chuka' re ruch'abal re Dios. 3 Y yen chuka' ninjo' nintz'ibaj re xbanataj. Can xintaj nuk'ij chin xintamaj ronojel re xe'banataj. Y jare' re ninjo' nintz'ibaj che ja'jun che ja'jun chava[~3~] rat namalaj Teófilo, 4 chin quire' natamaj che can katzij-va[~4~] re c'utun chavach chij re Jesucristo.
5 Chire' pa Judea xc'ue' jun sacerdote xubini'aj Zacarías, y xc'ue' c'a quiq'uin jun grupo sacerdotes re quibini'an Abías.[~5~] Pa ru-tiempo re Zacarías, ja re Herodes re Rey[~6~] chire' pa Judea. Re ruxayil re Zacarías rubini'an Elisabet. Re Elisabet jun rey-rumam can re namalaj sacerdote re xubini'aj Aarón. 6 Re Zacarías y re Elisabet choj re quic'aslen chach re Ajaf Dios, y niquinimaj rutzij.[~7~] Can niquiban-va re nubij. Y man jun vinak itzel nich'o chiquij. 7 Re je ca'e' vinak re' man jun cajc'ual, roma re Elisabet man nic'ue-ta ral. Y che je ca'e' camas chic je re'j.
8 Y c'o jun k'ij tak re Zacarías y re je ruchibil xbeka re qui-turno chin niquiban re samaj[~8~] chire' pa rachoch re Dios como sacerdote. 9 Cada jun chique re sacerdotes jun-va che samaj niquiban pa rachoch re Dios. Y re qui-costumbre re sacerdotes ja re niquiban sortear re anchique niparon re pom. Y re k'ij re' pa rue' re Zacarías xka-va re suerte che ja reja' re ndoc pa rachoch re Dios chin no'rparoj re pom[~9~] pa rue' re altar. 10 Y tak re Zacarías ntajin chuparoxic re pom, conojel re vinak jec'o pa fuera[~10~] ye'tajin cha oración. 11 Jac'a tak re Zacarías c'o chire' nuparoj re pom, jare' tak xuc'ut-ri' jun ángel chach, jun ángel chin re Ajaf Dios. Y re ángel re' xpa'e' pa rajquik'a' re altar[~11~] re anche' niparox-va re pom. 12 Tak re Zacarías xutz'at re ángel re', xsatz ruc'o'x y xuxibij-ri'[~12~] 13 Pero re ángel xubij cha re Zacarías: Man taxibij-avi'.[~13~] Re Dios xuc'axaj re a-oración.[~14~] Re Elisabet re avxayil xtic'ue' jun ral, y Juan rube' xtaya'. 14 Y roma re ac'ual re' camas xtiqui'cot re avánma y chuka' camas je q'uiy vinak[~15~] xque'qui'cot. 15 Roma re avajc'ual camas ruk'ij xto'rbana' chach re Dios.[~16~] Man xtukum-ta vino, y ni xe-ta nic'aj chic clase ya' re nuban cha jun vinak che nik'abar,[~17~] roma tak xtalax can nojnak-va-pa re ránma riq'uin re Espíritu Santo. 16 Y xtuban chique je q'uiy avinak israelitas chin niquinimaj re Ajaf Dios y nijalataj re quic'aslen.[~18~] 17 Re Juan[~19~] re' xtinabayaj chach re Cristo chin ye'ruban preparar[~20~] re vinak anche' xte'ka-va re Cristo. Reja' can xtic'ue' re Espíritu Santo y re poder riq'uin, ancha'l xc'ue' riq'uin re Elías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Reja' xtuban chique re te'ej-tata'aj chin ye'quijo' re cajc'ual, y chuka' xtuban chique re vinak re man ye'niman-ta tzij che tiquinimaj tzij y che niquic'uaj jun c'aslen choj ancha'l quic'uan re vinak choj quic'aslen. Quire' xtuban-apo chique re vinak chin ye'ruban-apo preparar, chin quire' re vinak re' xe chic niquiyabej-apo re Ajaf. Quire' xubij re ángel cha re Zacarías.
18 Y re Zacarías xuc'utuj cha re ángel: ¿Ancha'l tak xtintamaj[~21~] yen che katzij o man katzij-ta re nabij chua? Roma yen y re vaxayil xa yoj rejeta'k tak vinak chic,[~22~] y man ye'c'ue-ta chic kajc'ual, xcha'.
19 Y jare' tak re ángel xubij cha: Ja yen re ángel re nbini'an Gabriel,[~23~] y can nimban re nubij re Dios chua. Mare' xinrutak-pa aviq'uin chin che ne'nya' jun noticia otz chava. Y re noticia re', ja che xtic'ue' re avajc'ual. 20 Y roma man xanimaj-ta re ximbij chava, vocame xcamemur,[~24~] y xcach'o chic jun bey c'aja tak xtalax re avajc'ual. Y ronojel re' xtibanataj, c'aja tak xtapon re tiempo, xcha' re ángel.
21 Tak re ángel ntajin che tzij riq'uin re Zacarías, re vinak re je'yabeyon richin, niquibila': ¿Andex como xuban re Zacarías roma man ndel-ta-pa pa rachoch re Dios? 22 Y tak re Zacarías xel-pa, man nitiquir-ta nich'o chique re vinak, roma xmemur.[~25~] Mare' re je'yabeyon richin, cha'nin xquinabej che c'o jun cosa re xsekresas-pa chach chire' pa rachoch re Dios. Re Zacarías xaxe riq'uin ruk'a' nuban-va señas chiquivach re vinak, roma xmemur.
23 Y tak reja' xuq'uis[~26~] can re jenipa' k'ij chin re ru-turno chire' pa rachoch re Dios, xba charachoch. 24 Ca'e-oxe' k'ij tibanataj-va quire' pa rachoch re Dios, tak re Elisabet re ruxayil re Zacarías xunabej che c'o chic yabil chij, y mare' vo'o' ic' man jun anche' xel-va. Re Elisabet nubij: 25 Vocame re Vajaf Dios xtuya' c'a re ac'ual re' chua, chin che yen man chic yinq'uex-ta[~27~] chiquivach re vinak re yinquiyok'[~28~] roma man jun val.[~29~]
26 Jac'a tak re Elisabet ne'copej vaki' ic' re ruyabil, jare' tak re Dios xutak re ángel[~30~] Gabriel pa jun tenemit rubini'an Nazaret, re tenemit re' chin re Galilea. 27 Re ángel Gabriel xtak riq'uin jun ixok rubini'an María. Re ixok[~31~] re' man jun bey runimon-ta-ri' riq'uin ache. Re ixok re' c'utun chic chin nic'ule' riq'uin jun ache rubini'an José. Y re José rey-rumam can re Rey David. 28 Re ángel xapon riq'uin re ixok re' y xubij cha: ¡Tiqui'cot c'a re avánma, roma camas yatrajo' re Ajaf Dios! Y re Ajaf Dios c'o aviq'uin.[~32~] Y chiquicojol conojel re ixoki', ja rat re c'o más bendición xac'ul.[~33~]
29 Y tak re María xutz'at re ángel y xuc'axaj re xubij cha, xsatz ruc'o'x[~34~] y xunojij-ka pa ránma: ¿Anchique roma tak quire' nuban chin nuya' ruxnokil-noch? 30 Entonces re ángel xubij: Man taxibij-avi' María. Rat can xac'ul re utzil pitinak riq'uin re Dios. 31 Vocame nimbij can chava che xtic'ue' jun ac'ual aviq'uin, y tak xtalax[~35~] re ac'ual re', ala' y Jesús rube' xtaya'. 32 Reja' camas ruk'ij xtic'ue',[~36~] y xtubini'aj chuka' Ruc'ajol re namalaj Dios roma can katzij-va che Ruc'ajol re Dios. Re ac'ual re xtic'ue', jun rey-rumam can re Rey David, y re Ajaf Dios xtiyi'o[~37~] can Rey, chin xtuban gobernar ancha'l xuban gobernar re Rey David ajuer can, 33 chin quire' re Jesús nuban gobernar pan ive' yex re yix rey-rumam can re Jacob. Y yixruban gobernar chin nojel tiempo,[~38~] xcha' re ángel cha re María.
34 Y tak re María xuc'axaj ronojel re', xuc'utuj cha re ángel: ¿Y ancha'l c'a tak xtic'ue' val, roma yen manak ache viq'uin?
35 Y re ángel xubij cha re María: Ja re ru-poder re Espíritu Santo chin re namalaj Dios re xtika-pa pan ave'[~39~] chin xtuya' re yabil re' chavij. Mare', re lok'olaj ac'ual re xtalax aviq'uin, can xtubini'aj-va Ruc'ajol re Dios roma can katzij-va che Ruc'ajol re Dios.[~40~] 36 Y nimbij chuka' chava che re avch'alal Elisabet re camas chic[~41~] re'j y niquibij cha che camanak-va ac'ual nic'ue' riq'uin, vocame xtic'ue' jun ac'ual riq'uin, roma vaki' ic' c'o-va cha re ruyabil, 37 roma re Dios man jun cosa c'ayef chach.[~42~]
38 Can jare' tak re María xubij: Can njachon-vi' pa ruk'a' re Ajaf. Can tibanataj c'a ancha'l re xabij chua, xcha' re María cha re ángel.
39 Y re María cha'nin xuban-a rubanic chin xba pa jun tenemit re c'o pa rue' jun loma chin re departamento rubini'an Judea.[~43~] 40 Y tak xapon chire' pa tenemit, reja' xba charachoch re Zacarías chin xbo'rya' ruxnokil-rach re Elisabet. 41 Tak re Elisabet xuc'axaj re ruxnokil-rach re xuya' re María, reja' xuna' che can xsilon re ac'ual chupan. Y tak re Elisabet nojnak chic ránma riq'uin re Espíritu Santo,[~44~] 42 can riq'uin ruchuk'a' xch'o, y xubij: Chakacojol yoj ixoki', ja rat re nac'ul jun namalaj bendición[~45~] chin re Dios, y quire' chuka' nuc'ul re ac'ual re xtalax aviq'uin roma can katzij-va Ruc'ajol re Dios. 43 Y mare' yen can man nak'ax-ta pa nue', anchique roma tak naya' nuk'ij yen y nac'utuj ruxnokil-noch rat re yat rute' re Vajaf.[~46~] 44 Y can xe xinc'axaj re ach'abal tak xaya' ruxnokil-noch, re ac'ual nyaben chin nalax viq'uin, can xsilon xina', roma xqui'cot-ka. 45 Otz-abanoj[~47~] che xanimaj re xubij re Ajaf chava, roma re ac'ual re xubij chava che xtalax aviq'uin, can xtalax-va aviq'uin.
46 Y jare' tak re María xubij:
56 Y re María xc'ue' can riq'uin re Elisabet como oxe' ic', y c'are' xtzolaj charachoch.
57 Tak xapon re k'ij chin xalax re ac'ual riq'uin re Elisabet, jun ch'et ala' re xc'ue' riq'uin. 58 Y re ru-vecinos re Elisabet y re ruch'alal xquic'axaj che re Ajaf can xujoyovaj rach re Elisabet, mare' xc'ue' jun ral.[~63~] Y re vinak xe'bapon riq'uin, camas ye'qui'cot chij re Elisabet,[~64~] roma quire' xuban. 59 Y tak xtz'akater vakxaki' k'ij talax-va re ac'ual, re ru-vecinos y re ruch'alal xe'bapon chic jun bey chin ne'quibana' re circuncisión cha,[~65~] ancha'l nubij chupan re ru-ley re Moisés. Y ja mismo k'ij re' niquijo' niquiya' rube' re ac'ual, y re rube' niquijo' niquiya' ja ancha'l rube' re rutota'. 60 Pero re te'ej xubij: Re ac'ual man xtubini'aj-ta ancha'l rube' re rutota', re ac'ual re' xtubini'aj Juan.[~66~]
61 Y re vinak re jec'o quiq'uin re Elisabet xquibij cha: ¿Anchique roma najo' che re ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun chique re avch'alal rubini'an quire'.
62 Entonces re vinak re jec'o chire' xquiban señas chach re tata'aj, chin niquic'utuj-apo cha, che andex rube' nuya' re ac'ual. 63 Xpa re tata'aj xuc'utuj jun tz'alam re ye'quicusaj chin ye'tz'iban chach. Chach re tz'alam re' xutz'ibaj: Re ac'ual xtubini'aj Juan. Y conojel re vinak re quimalon-apo-qui' chire', xsatz quic'o'x, roma re be'aj xubij re te'ej, jare' chuka' xutz'ibaj re tata'aj chach re tz'alam. 64 Can jare' tak re Zacarías xtiquir xch'o chic jun bey.[~67~] Y reja' can xe xch'o, can jare' xutz'am ruyi'ic ruk'ij re Dios. 65 Y re qui-vecinos re jec'o chire' xquixibij-qui',[~68~] roma re xbanataj chire'. Y re xbanataj, xba rutzijol chupan ronojel re tenemit re jec'o chunakaj re tenemit anche' c'o-va re Zacarías chupan re departamento chin re Judea.[~69~] 66 Y conojel re vinak re ye'c'axan re xbanataj quiq'uin re Zacarías y re Elisabet, can xc'ue-ka riq'uin cánma,[~70~] y niquibij: ¿Andex che samaj xto'rbana' re ac'ual re'? ye'cha'. Roma can k'alaj che c'o re Ajaf Dios riq'uin.[~71~]
67 Y jare' tak re Zacarías re rutota' re ac'ual, can nojnak ránma riq'uin re Espíritu Santo,[~72~] xusekresaj chiquivach:
✡1:1 Jn 20.31; Hch 1.1-3; 1 Ti 3.16.
✡1:2 Jn 15.27; 2 P 1.16; 1 Jn 1.1.
✡1:3 Hch 1.1.
✡1:4 Jn 20.31; Hch 1.1; 11.4.
✡1:5 Neh 12.4.
✡1:5 Mt 2.1.
✡1:6 1 R 9.4; 2 R 20.3; Sal 119.6; 2 Co 1.12.
✡1:8 2 Cr 8.14.
✡1:9 Ex 30.7, 8.
✡1:10 Lv 16.17.
✡1:11 Ex 30.1.
✡1:12 Lc 1.29; 2.9; 5.8; Hch 10.4.
✡1:13 Ap 1.17.
✡1:13 Gn 25.21; 1 S 1.19; Hch 10.4.
✡1:14 Lc 1.58.
✡1:15 Mt 11.11; Jn 5.35.
✡1:15 Nm 6.3; Jue 13.4; Lc 7.33.
✡1:16 Mal 4.5, 6.
✡1:17 Mt 11.14.
✡1:17 Is 40.3.
✡1:18 Gn 15.8; Jue 6.36; Is 38.22.
✡1:18 Gn 17.17; 18.12.
✡1:19 Dn 8.16; 9.21; Mt 18.10; He 1.14.
✡1:20 Ex 4.11; Ez 3.26; 24.27; Lc 1.62.
✡1:22 Lc 1.62.
✡1:23 1 Cr 9.25.
✡1:25 Gn 30.23; Is 4.1.
✡1:25 1 S 1.6.
✡1:25 Is 54.1.
✡1:26 Lc 1.19.
✡1:27 Is 7.14; Mt 1.18.
✡1:28 Jue 6.12.
✡1:28 Lc 1.42.
✡1:29 Lc 1.12.
✡1:31 Ga 4.4.
✡1:32 Fil 2.10; 1 Ti 6.15.
✡1:32 2 S 7.11; Sal 132.11; Is 9.6, 7; 16.5; Jer 23.5.
✡1:33 Dn 2.44; 7.14; Abd 21; Mi 4.7; Jn 12.34.
✡1:35 Mt 1.18, 20.
✡1:35 Lc 1.32.
✡1:36 Mt 14.33; 26.63; Jn 1.34; 20.31; Hch 8.37; Ro 1.4.
✡1:37 Gn 18.14; Jer 32.17; Zac 8.6; Ro 4.21.
✡1:39 Jos 21.9.
✡1:41 Hch 6.3; Ef 5.18; Ap 1.10.
✡1:42 Jue 5.24.
✡1:43 Lc 2.11.
✡1:45 Jn 20.29.
✡1:46 Is 2.1.
✡1:47 1 Ti 1.1; Tit 3.4.
✡1:48 1 S 1.11; Sal 138.6.
✡1:48 Mal 3.12; Lc 11.27.
✡1:49 Sal 71.19; 126.2, 3.
✡1:49 Sal 111.9.
✡1:50 Ex 20.6.
✡1:50 Gn 17.7.
✡1:50 Sal 85.9; 118.4; 145.19; 147.11; Mal 3.16-18; Ap 19.5.
✡1:51 Sal 98.1; 118.15.
✡1:51 Sal 33.10; 1 P 5.5.
✡1:52 1 S 2.6; Sal 113.6.
✡1:53 Sal 34.10.
✡1:54 Sal 98.3; Jer 31.3, 20.
✡1:55 Gn 17.19; Ga 3.16.
✡1:58 Lc 1.36.
✡1:58 Lc 1.14.
✡1:59 Gn 17.12; 21.4; Lv 12.3; Lc 2.21; Hch 7.8; Fil 3.5.
✡1:60 Lc 1.13.
✡1:64 Lc 1.20.
✡1:65 Lc 7.16.
✡1:65 Lc 1.39.
✡1:66 Gn 37.11; Dn 7.28; Lc 2.19.
✡1:66 Gn 39.2; Jue 13.24; 1 S 2.18; 16.18; 1 R 18.46; Sal 80.17; 89.21; Hch 11.21.
✡1:67 Nm 11.25; 2 S 23.2; 2 Cr 20.14; Jl 2.28; 2 P 1.21.
✡1:68 1 R 1.48; Sal 41.13; 72.18; 106.48.
✡1:68 Ex 3.16; Sal 111.9; Lc 2.38.
✡1:69 Sal 132.17.
✡1:70 Jer 23.5; 30.10; Dn 9.24; Hch 3.21; Ro 1.2.
✡1:72 Gn 12.3; Lv 26.42; Sal 98.3; Hch 3.25.
✡1:73 Gn 12.3; He 6.13.
✡1:74 Ro 6.18.
✡1:74 He 9.14.
✡1:75 Jer 32.39; Ef 4.24; 2 Ts 2.13; 2 Ti 1.9; Tit 2.12; 1 P 1.15; 2 P 1.4.
✡1:76 Is 40.3; Mal 3.1; Mt 11.10.
✡1:77 Lc 11.52.
✡1:78 Mal 4.2; Ef 5.14; 2 P 1.19.
✡1:79 Is 9.2.
✡1:80 Lc 2.40.