6 Y roma yoj rajc'ual chic re Dios, re Dios xutak-pa re Espíritu Santo chin re Ruc'ajol chin nic'ue' pa tak kánma. Y re Espíritu Santo re c'o pa tak kánma, Nata' nicha' cha re Dios.[~4~] 7 Riq'uin re' nik'alajin che can yoj rajc'ual-va re Dios, roma xkanimaj re Jesucristo. Man chic yojc'o-ta chuxe' re ley. Y roma yoj rajc'ual chic re Dios,[~5~] nakac'ul re utzil re rusujun chaka.
8 Rubanon can, tak c'amaje-na titamaj rach re Dios, yex xa ja re nic'aj chic dios re man je katzij-ta dios camas xiya' quik'ij y xiban re quisamaj.[~6~] 9 Jac'a vocame, can itaman chic rach re katzij Dios. O re más otz rubixic, ja che re Dios rutaman chic ivach yex.[~7~] ¿Anchique roma tak yex nijo' niya' can re Dios y nijo' nitzekelbej re qui-leyes y re qui-costumbres re kavinak xe'c'ue' ajuer can? Xa man nitiquir-ta yixrucol chach re imac. 10 Jec'o k'ij, ic', juna' y nic'aj chic namak'ij re ye'chajij.[~8~] 11 Yen nina' che re samaj ximban iviq'uin, ancha'l xa man jun xoc-va.
12 Hermanos, yen ninc'utuj utzil chiva che tibana' ancha'l yen, astapa' yin israelita man chic nimban-ta ronojel re'. Vocame yin libre chic chach re ley chin re Moisés, ancha'l ibanom-pa yex. Tak xinc'ue' iviq'uin, yex camas otz xiban viq'uin y xinimaj ronojel re ximbij chiva. 13 Y yex itaman, tak xinc'ue' iviq'uin nabey, xa roma yinyavaj y jare' tak xintzijoj chiva re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. 14 Y camas tijoj-pokonal xink'asaj roma re nuyabil. Astapa' yen yinyavaj, yex can otz xinitz'at. Y camas otz nuc'ulic xiban. Ancha'l xa jun ángel chin re Dios, o ancha'l xa can ja yen re Cristo Jesús, re xiban chua tak xinic'ul.[~9~] 15 Y voma yen yex camas xqui'cot re ivánma. Can xk'alajin che camas xinijo'. Y yen ntaman che xe-ta can c'o modo xincusaj re inak'avach, xilisaj-ta-a chin xiya-ta chua. Y vocame ¿anche' c'a xbo-va ronojel re' re xiban viq'uin tak xinc'ue' iviq'uin? 16 Y che yen man otz-ta yixintz'at roma ximbij re katzij ch'abal chiva.
17 Y jec'o achi'a' chi'icojol re q'uiy utzil niquiban chiva, pero quire' niquiban iviq'uin roma niquijo' che ye'tzekelbej y niya-ta can re Jesucristo, re katzijon can yoj chiva. Y can xe-ta reje' ye'tzekelbej niquijo'. 18 Y vo xa c'o jun re nibano utzil chiva roma nrajo' che otz yixc'ue', camas-ta otz, y nojel tiempo quire' tubana' y man-ta xaxe tak yinc'o iviq'uin quire' nuban. 19 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual[~10~] nbanon chiva, camas k'axomal nina' pa vánma ivoma yex. Y re k'axomal re niya' pa vánma, camas nem, can ancha'l re k'axomal re nuk'asaj jun ixok tak nralaj jun ac'ual. Y re k'axomal re' xtiq'uis-a, c'aja tak kas jumul xtiban confiar-ivi' riq'uin re Cristo Jesús. 20 Y yen camas ninjo' che yinc'o-ta-apo iviq'uin vocame, chin quire' can yintzijon iviq'uin chin che otz nak'ax pan ive', que chach xe nintz'ibaj-a re carta re' chiva. Pero can man ninvel-ta andex nimban iviq'uin.
21 Y yex re nijo' ninimaj y niban re nubij re ley chin re Moisés, tibij c'a chua: ¿Anchique c'a roma tak man k'axnak-ta pan ive' ronojel re nubij re ley? 22 Roma re Moisés rutz'iban can che re Abraham xe'c'ue' je ca'e' ruc'ajol. Re jun ruc'ajol xalax riq'uin re raj-ic'[~11~] re lak'on chin samaj. Y re jun chic ruc'ajol, xalax riq'uin re ruxayil,[~12~] re ixok re' can libre-va. 23 Re ruc'ajol re Abraham re xalax riq'uin re lak'on aj-ic', xalax ancha'l ya'lax conojel ac'ola'. Jac'a re jun chic ruc'ajol re Abraham re xalax riq'uin re ixok libre, xalax roma can ja re Dios re xsuju cha re Abraham.[~13~] 24 Re tzij re' jun ejemplo. Roma re je ca'e' ixoki', ancha'l ca'e' tratos re xe'banataj. Re xuban re ixok Agar, re raj-ic' re Abraham, ja ancha'l re trato re xban pa rue' re namalaj loma rubini'an Sinaí. Y conojel re xe'oc chupan re trato re', jare' re xquinimaj y xquiban re nubij re ley chin re Moisés. Pero man je libre-ta, xa ancha'l je lak'on tak samajela'. 25 Re xuban re ixok Agar, can ancha'l re trato re xban pa rue' re loma rubini'an Sinaí, re pa nación rubini'an Arabia. Re Agar can man libre-ta. Y re nuvinak israelitas re aj-Jerusalén, re can jec'o-va chuxe' re ley chin re Moisés, reje' chuka' man je libre-ta. Xa can je ancha'l re ixok Agar re aj-ic' lak'on. 26 Pero re vinak chin re jun chic tenemit Jerusalén re c'o chila' chicaj,[~14~] can je libre-va. Y yoj re kaniman chic re Jesucristo yoj richin re jun tenemit re'. 27 Y chij re tenemit re' nich'o-va re ruch'abal re Dios re tz'iban can, tak nubij:
28 Hermanos, re Dios can riq'uin c'a ronojel re utzulaj runa'oj xusuj chaka che yojoc rajc'ual. Can ancha'l re xbanataj riq'uin re Isaac. Roma re Isaac jare' re rajc'ual re Abraham re sujum-pa cha roma re utzulaj runa'oj re Dios. 29 Re ral re Agar man sujun-ta-pa roma re Dios, xa xalax ancha'l ya'lax conojel ac'ola'. Y re ral re Agar itzel xutz'at re Isaac.[~16~] Y can quire' chuka' nibanataj vocame. Yoj re can yoj rajc'ual chic re Dios roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin, yojtzelas coma re vinak re manak re Espíritu Santo quiq'uin. 30 Y re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij che tilisas-a re aj-ic' lak'on, y chibil re ral. Roma re ral re aj-ic' re', man jun ru-herencia cha re rubiyomal re tata'aj. Xa can xe-va re ral re ixok libre re c'o derecho cha re herencia.[~17~] Quire' nubij re tz'iban can. 31 Hermanos, yoj re kaniman chic re Jesucristo, yoj ancha'l re ral re ixok libre roma can yoj libre chic. Man chic c'a yoj ancha'l-ta re ral re aj-ic' lak'on.
<- GALATAS 3GALATAS 5 ->