1 Y ri pa tinamit rubini'an Cesarea c'o c'a jun achin rubini'an Cornelio, y rija' jun Capitán. Ec'o c'a jun ciento soldados pa ruk'a', y ri juk'at soldados ri' e richin ri jutzobaj (juk'ataj) soldados ri aj-Italia nibix chique. 2 Ri Cornelio y ri e aj pa rachoch e yo'ol c'a ruk'ij ri Dios,[a] y niquixibij c'a qui' yemacun chuvech ri Dios. Y rija' can jantape' c'a nuben orar, y can q'uiy c'a yerutola-vi ri vinek ri man jun c'o quiq'uin. 3 Y pa jun tikak'ij tok rubanon chic la'ek las tres, rija' pa jun achi'el achic' jebel xutz'et chi c'o jun ángel[b] richin ri Dios ri xoc-apo riq'uin, y xubij chire: ¡Cornelio! xcha' ri ángel ri'.
4 Y ri Cornelio rutzuliben c'a ri ángel, y janíla ruxibin-ri'. Y xubij chire ri ángel: ¿Achique c'a ri navajo'? xcha'.
7 Y tok ri ángel ri xch'on can chire ri Cornelio benek chic, ri Cornelio xeroyoj c'a e ca'i' rusamajela' y jun soldado ri can jun yo'ol chuka' ruk'ij ri Dios. Re soldado c'a re', jare' ri jantape' c'o riq'uin ri Cornelio, y nuben chuka' ri nibix chire. 8 Y ri Cornelio xutzijoj c'a ronojel chique, y xerutek-el c'a pa tinamit Jope.
9 Y ruca'n k'ij chire ri quichapon-el bey ri achi'a', xa juba' chic c'a chiquij richin ye'apon-apo ri pa tinamit Jope, pa nic'aj-k'ij la'ek ri'. Jari' tok ri Pedro xjote' c'a el pa ruq'uisibel vik (vek) chire ri jay, richin xberubana' orar.[i] 10 Rija' can janíla c'a ninum chic, y nurayij c'a niva' yan. Y riq'uin c'a ri royoben richin nichojmirisex ri xtitij, ri Dios can jac'ari' xuben chire ri Pedro chi xuben achi'el jun achic'.[j] 11 Rija' xutz'et c'a chi ri caj jakatajinek,[k] y chila' c'a nika-vi-pe jun nimalej achi'el tziek, ri e chapalon ri caji' rutza'n. Y can k'alaj chi c'o ri petenek chupan, roma ch'okoch'ic nitzu'un. Y ri achi'el tziek ruchapon-pe kajen chuvech re ruvach'ulef. 12 Y tok kajinek chic c'a pe, ri Pedro xutz'et c'a chi chupan ec'o-pe ronojel quivech chicop. Ec'o ri chicop ri caji' caken, ec'o ri aj-xic' tak chicop ri yebe pa cak'ik' y ch'aka' chic quivech chicop. 13 Y can jac'ari' tok ri Pedro xrac'axaj chi c'o jun ri nich'on chire, y nubij c'a: Pedro, cayacatej. Que'acamisaj chicop, y tatija', xuche'ex.
14 Y ri Pedro xubij: Ajaf, yin man xquentej ta re chicop re'. Yin can man jun bey e nutijon ta chicop achi'el re', ri can e c'utun chinuvech chi man e ch'ajch'oj ta, ri xa xajan richin yetij,[l] xcha'.
15 Y ri jun c'a ri nich'on riq'uin ri Pedro, xubij c'a pe chire ri pa ruca'n bey: Ronojel ri ch'ajch'ojirisan chic pe roma ri Dios, can ch'ajch'oj vi ri', y man c'a tabij chi xajan.[m]
16 Oxi' bey c'a ri xbitej queri', y c'ari' ri nimalej achi'el tziek xtzolin-el chicaj. 17 Ri Pedro c'a c'o na c'a ri chiri', y man nril ta achique nuch'ob chirij ri achi'el achic' ri xuben tok ri achi'a' ri e takon-el roma ri Cornelio jari' xe'apon, niquicanoj c'a ri rachoch ri achin rubini'an Simón. Y tok xquil ri jay ri achi'a' ri e takon-el, 18 xquic'utuj c'a apo vi chiri' c'o-vi ri Simón ri nibix chuka' Pedro chire. 19 Y roma ri Pedro c'a najin na chuch'obic rij ri achi'el achic', can jac'a ri Lok'olej Espíritu[n] ri xbin chire: Ec'o e oxi' achi'a' ri yatquicanoj. 20 Cayacatej c'a el y caka-ka quiq'uin, y chuka' man tapokonaj yabe quiq'uin,[o] roma ja yin xitakon-pe quichin c'a re vave' aviq'uin.
21 Y ri Pedro can xbeka-vi-pe quiq'uin ri e oxi' achi'a' ri e takon-el roma ri Cornelio, y xubij chique: Ja yin ri Pedro ri nicanoj. ¿Achique c'a roma tok ix petenek chinucanoxic? xcha'.
22 Y ri achi'a' xquibij chire ri Pedro: Jun Capitán rubini'an Cornelio oj rutakon c'a pe chi'avoyoxic. Y re achin c'a re' jun achin choj ruc'aslen, jun achin ri nuxibij-ri' nimacun chuvech ri Dios. Y conojel ri vinek israelitas janíla nicajo', y jebel yech'on chirij.[p] Y c'o c'a jun lok'olej ángel ri xoch'on riq'uin ri Cornelio, y re ángel re' xubij can chire chi caroyoj rat, y trac'axaj ri achique xtabij chire. Roma c'a ri' xojpe chi'avoyoxic, xecha' ri achi'a' e takon-el.
23 Y ri Pedro xerucusaj-apo pa jay ri achi'a' ri', richin yec'oje' na el ri junak'a' chiri'. Y ri pa ruca'n k'ij, ri Pedro can xbe na vi quiq'uin ri achi'a' e petenek c'a pa Cesarea. Y ec'o c'a kach'alal ri aj chiri' pa Jope xetzeke-el chirij ri Pedro.[q]
24 Y c'a pa ruca'n k'ij chire ri que'el-pe ri pa Jope, c'ari' xe'apon ri pa tinamit Cesarea. Y chupan ri tinamit ri', ri Cornelio[r] e royon c'a ri e rach'alal y chuka' e royon vinek ri can janíla yerajo', y e coyoben-apo ri Pedro. 25 Y tok ri Pedro noc c'a apo pa rachoch ri Cornelio, ri Cornelio xbexuque' chuvech.[s] Quere' ruc'ulic xuben-apo, y richin chuka' xuya-apo ruk'ij. 26 Pero ri Pedro richin xuyec, xubij c'a chire: Capa'e'. Man c'a caxuque'[t] chinuvech yin richin naya' nuk'ij,[u] roma yin xa jun chuka' vinek achi'el rat.[v]
27 Y ri Pedro y ri Cornelio yetzijon c'a, xe'oc-apo pa jay. Y jac'a tok xe'oc-apo pa jay, jari' tok ri Pedro xutz'et chi e q'uiy vinek ri quimolon-qui' ri chiri'.[w] 28 Y rija' xubij c'a chique ri vinek ri': Rix can jebel vi ivetaman chi roj israelitas man c'a yo'on ta k'ij chike chi junan kavech iviq'uin y yojoc ta pa tak ivachoch rix ri xa man ix israelitas ta.[x] Pero ri Dios xuc'ut c'a chinuvech chi man ruc'amon ta chi ninbij chire jun vinek, xa roma man israelita ta, chi man ch'ajch'oj ta.[y] 29 Romari', can xe c'a xe'apon ri achi'a' ri e itakon-el richin yibecoyoj, can man jun c'a xinbij chi man yipe ta, xa can jari' xipe quiq'uin. Y re vacami ninvajo' c'a ninvetamaj achique roma tok xitek voyoxic, xcha' ri Pedro.
30 Pero can jari' xch'on-apo ri Cornelio, y xubij c'a: C'o yan caji' k'ij ri', y que tak va la'ek hora chuka' ri', ri las tres, tok yin man in va'inek ta c'a richin ninben orar ri tikak'ij, jac'ari' tok jun achi'el achin,[z] niyic'lun rutziak,[aa] xuc'ut-ri' chinuvech. 31 Y xubij c'a chuve: Cornelio, ri Dios utz rac'axan ri a-oración, y chuka' can kajinek chuvech ri Dios chi ye'ato'[bb] ri vinek ri nic'atzin quito'ic y romari' yarunataj c'a pe.[cc] 32 Y que'ataka' c'a el achi'a' c'a pa tinamit Jope richin yebe chiroyoxic ri Simón ri nibix chuka' Pedro chire, y c'o pa rachoch jun achin rubini'an chuka' Simón. Y re jun Simón re' c'o rachoch chunakaj ri nimalej ya' rubini'an mar, y nitzacon y nak'oman chuka' quij o quisale'y chicop. Y tok ri Pedro xtoka' aviq'uin, c'o c'a ri xtorubij chave, xcha' ri ángel ri'. 33 Romari' can jari' xintek acanoxic, y matiox c'a chi can xape. Y can chuvech vi c'a ri Dios ojc'o-vi konojel re kamolon-ki' vave', y nikajo' c'a nikac'axaj ri xtak'alajirisaj chikavech, ri can ja ri Dios biyon chave richin tak'alajirisaj rat, xcha' ri Cornelio chire ri Pedro.
34 Y ri Pedro can jac'ari' xuchop nich'on, y xubij: Can kitzij c'a nic'ulun chinuvech chi ri Dios can junan rubanon chike konojel. Man xe ta jun tinamit nrajo', y yeretzelaj ta can ri ch'aka' chic. Man que ta ri' nuben.[dd] 35 Xabachique ta ri katinamit chiri', ri Dios can utz yojrutz'et konojel, xaxe vi can nikaxibij-ki' chi yojmacun chuvech y e choj ri kabanobal ri yekabanala'.[ee] 36 Y ri Dios can xutek c'a pe ri Jesucristo vave' chuvech re ruvach'ulef, ri Jesucristo ri Kajaf[ff] konojel roj vinek, y xorutzijoj-ka ri utzilej ch'abel richin colotajic, ri niyo'on uxlanen[gg] pa tak kánima. Y chikacojol c'a roj israelitas xorutzijoj-vi-ka. 37 Rix ri' noka' chi'ic'u'x ronojel c'a ri xbanatej ri tiempo ri' ri pa ronojel Judea. Pa nabey, ja ri Juan ri Bautista ri xtzijon ri ruch'abel ri Dios y xeruben bautizar ri vinek. Y c'ari' ja ri Jesús ri xbetiquiriban rutzijoxic ri ruch'abel ri Dios ri pa Galilea.[hh] 38 Y ivetaman chuka' ri' chi ri Jesús ri aj-Nazaret, can c'o-vi ri Lok'olej Espíritu riq'uin,[ii] ri yo'on-pe chire roma ri Dios, y romari' can c'o-vi uchuk'a' pa ruk'a'. Y can xe c'a ri utz ri xerubanala' chique ri vinek. Xeruc'achojirisala' chuka' vinek ri e chapon roma ri itzel-vinek. Quere' ri xerubanala' ri Jesús, roma can c'o-vi ri Dios riq'uin. 39 Y ri janipe' ri xerubanala' ri Jesús ri pa Jerusalem y ri pa ch'aka' chic lugar richin ri Judea, can xkatz'et c'a roj[jj] ri apóstoles richin rija'. Y jari' ri yojajin chuk'alajirisaxic chiquivech ri vinek. Ri Jesús xbajix c'a chuva jun cruz richin xcamisex. 40 Y pa rox k'ij chire ri ticamisex, ri Dios xuc'asoj-pe[kk] chiquicojol ri caminaki'. Y jac'a tok c'astajinek chic pe, xuben chire chi xuc'utula-ri'. 41 Y man c'a chiquivech ta xabachique vinek xuc'ut-ri', xa can xe chikavech roj[ll] ri can ruch'obon-vi-pe ri Dios pa kavi' ri ojer chi nikak'alajirisaj ri c'astajibel richin ri Jesús. Y junan c'a xojva-xojuc'ya'[mm] riq'uin ri Jesús, tok c'astajinek chic pe chiquicojol ri caminaki'. 42 Y rija' can janíla c'a xuchilabej can chike chi tikatzijoj ri rubi' rija'[nn] y tikak'alajirisaj chi ri Dios xuben chire chi ja rija' ri nik'aton tzij[oo] pa quivi' ri vinek ri e q'ues y pa quivi' chuka' ri vinek ri e caminek chic el.[pp] 43 Can ojer c'a ri bitajinek can coma ri xek'alajirisan ri ruch'abel ri Dios, chi conojel c'a ri xqueniman richin ri Cristo, xticuyutej quimac.[qq] Queri' ri quibin can chirij ri Jesús ri rusamajela' ri Dios.
44 Y can c'a nich'on c'a ri Pedro chiquivech ri vinek ri quimolon-qui' pa rachoch ri Cornelio, tok ri Lok'olej Espíritu jari' xka-pe pa quivi' ri ye'ac'axan richin. 45 Romari' ri israelitas, ri kach'alal ri e petenek chirij ri Pedro, xsach quic'u'x tok xquitz'et chi ri Lok'olej Espíritu can nisipex-pe chuka' chique ri vinek ri' y rije' xa man e israelitas ta.[rr] 46 Ri kach'alal e israelitas yecac'axaj c'a ri kach'alal ri xa man e israelitas ta, chi yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man quetamalon ta[ss] y niquiya' ruk'ij ri Dios. 47 Y ri Pedro xubij c'a: ¿Can c'o ta cami jun xtibin chi man queban bautizar re xquic'ul yan ri Lok'olej Espíritu achi'el ri xkac'ul chuka' roj?[tt] xcha'.
48 Y ri Pedro xubij c'a chi queban bautizar[uu] ri Cornelio y conojel ri quimolon-qui' riq'uin. Y pa rubi' c'a ri Ajaf Jesús[vv] queban bautizar. Y ri kach'alal ri xeban bautizar, xquic'utuj c'a chire ri Pedro chi tic'oje-ka ca'i-oxi' k'ij quiq'uin.
<- HECHOS 9HECHOS 11 ->-
a Hch. 10:7; 22:12.
b Sal. 34:7; 91:11; Hch. 5:19; 11:13; He. 1:14.
c Sal. 141:2; Stg. 5:16; 1 P. 3:12; Ap. 5:8; 8:3.
d Fil. 4:18; He. 13:16.
e Hch. 9:36, 43.
f Hch. 9:43.
g Hch. 9:6.
h Hch. 11:14.
i Sal. 55:17; Hch. 11:5.
j Hch. 22:17.
k Ez. 1:1; Mt. 3:16; Hch. 7:56; Ap. 19:11.
l Lv. 11:4; 20:25; Dt. 14:3; Ez. 4:14.
m Mt. 15:11; Ro. 14:14, 17, 20; 1 Co. 10:25; 1 Ti. 4:4, 5.
n Jn. 16:13; Hch. 11:12; 16:6; 21:4.
o Mt. 28:19; Mr. 16:15; Hch. 15:7.
p Hch. 22:12.
q Hch. 10:45; 11:12.
r Hch. 10:1.
s Hch. 16:29.
t Ex. 34:14; 2 R. 17:36.
u Col. 2:18; Ap. 14:7.
v Hch. 14:14, 15; Ap. 19:10.
w Hch. 10:24.
x Jn. 4:9; Hch. 11:3; Ga. 2:12, 14.
y Hch. 15:8, 9; Ef. 3:6.
z Hch. 1:10.
aa Lc. 24:4.
bb He. 6:10.
cc Dn. 10:12.
dd Dt. 10:17; 2 Cr. 19:7; Job 34:19.
ee Ro. 2:13; 3:22.
ff Ro. 10:12.
gg Is. 57:19.
hh Lc. 4:14.
ii Lc. 4:18.
jj Hch. 2:32.
kk Hch. 2:24.
ll Jn. 14:17, 22.
mm Jn. 21:13.
nn Mt. 28:19, 20.
oo Jn. 5:22; 2 Co. 5:10.
pp 2 Ti. 4:1; 1 P. 4:5.
qq Is. 53:11; Jer. 31:34; Dn. 9:24; Mi. 7:18; Zac. 13:1; Mal. 4:2.
rr Hch. 11:18; Ga. 3:14.
ss Hch. 2:4; 19:6.
tt Hch. 11:17; 15:8, 9; Ro. 10:12.
uu Hch. 2:38; 1 Co. 1:17.
vv Hch. 8:16.