1 Vacami ninvajo' c'a ninbij ca'i-oxi' ch'abel chique ri achi'a' ri ye'uc'uan ivichin. Y yin, jun chuka' chique rije'. Xaxe chic yin can xintz'et[a] ri Cristo tok xutej pokon.[b] Pero tok xtapon c'a ri k'ij tok xtek'alajin ri ruk'ij-ruc'ojlen ri Cristo, konojel c'a roj xkojc'oje' riq'uin. 2 Rix c'a achi'a' ri yixuc'uan quichin ri kach'alal, can que'ichajij c'a. Roma rije' e richin chic ri Dios, y ja ri Dios ri yoyon re samaj re' chive. Que'ichajij c'a, can achi'el nuben jun aj-yuk' quiq'uin ri rucarne'l.[c] Y can riq'uin c'a chuka' ronojel ivánima tibana'. Y man xaxe roma ri c'o chi niben. Ni man chuka' xaxe roma ch'acoj-mero.[d] Xa que'ichajij ri kach'alal riq'uin rayibel. 3 Pero man roma ta chuka' chi ja rix ri yixchajin quichin, roma ta ri' nic'o ruvi' ri niben chique.[e] Man que ta ri'. Xa can tic'uaj jun chojmilej c'aslen chiquivech, richin queri' rije' niquetamaj niquic'uaj chuka' jun chojmilej c'aslen. 4 Y vi choj c'a xtiben rix chiquivech y jebel ye'ichajij, xtic'ul c'a jun lok'olej sipanic ri man jun bey xtiq'uis, y romari' rix xtic'ul c'a ik'ij. Y re' xtic'ul c'a tok xtoc'ulun chic ka ri Cristo, ri nimalej Aj-Yuk'.[f]
5 Y rix c'a chuka' ri c'a ix ac'uala' na, tinimaj c'a quitzij ri achi'a' e rijita'k ri e uc'uayon ivichin. Y chi ac'uala' y chi rijita'k, tinimala' c'a itzij.[g] Man tinimirisaj-ivi'. Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nubij:
8 Can tina' c'a jebel ri achique niben. Y can tichajij chuka' ri ic'aslen. Roma ri itzel-vinek, ri ka-enemigo, can nisutiyaj-pe chikij. Can achi'el nuben jun coj ri nik'ajan-pe que tak ri', tok nucanoj ruvay. Can queri' nuben ri itzel-vinek[j] chike roj. 9 Y man tiya' c'a k'ij chi nich'acon chivij. Man quixtzak pa ruk'a', y man tiya' can ri Cristo. Roma can ivetaman chi man xe ta rix ri yixc'ovisan tijoj-pokonal,[k] xa can que chuka' ri' ri ch'aka' chic kach'alal ri quitalun-qui' chuvech re ruvach'ulef. 10 Y re vave' chuvech re ruvach'ulef man q'uiy ta ri tijoj-pokonal ri xtic'ovisaj-el. Y tok ic'ovisan chic c'a re pokonal re', ri Dios xtuchojmirisaj c'a ri ic'aslen. Xtuben c'a chive chi man jun bey niya' can. Xtuya' c'a ivuchuk'a', y xtuben chuka' chive chi más nicukuba' ic'u'x riq'uin. Ri Dios nuya' ronojel ri rutzil[l] pa kavi'. Y rija' can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen. Rija' xojroyoj richin yojc'oje' riq'uin richin jantape'. Jebel c'a xtekabana' riq'uin roma jun kabanon riq'uin ri Jesucristo. 11 Rija' can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen y c'o ruk'atbel-tzij ri man jun bey xtiq'uis.[m] Can que ta c'a ri'.
12 Y yin cukul c'a nuc'u'x riq'uin ri kach'alal Silvano,[n] roma rija' can janíla samajel y riq'uin ronojel ránima nuben ri rusamaj ri Dios. Romari' yin xinc'utuj c'a utzil chire rija' roma re carta re nintek-el chive,[o] richin ninbij-el chive chi can kitzij vi ri rutzil ri Dios ri achok iq'uin icukuban-vi ic'u'x. Y romari' man jun bey tiya' can.
13 Y vacami c'a, ri ixc'o chiri' tic'ulu' ri rutzil-ivech ri niquitek-el ri kach'alal ri ec'o vave' pa tinamit ri nibix Babilonia chire.[p] Kach'alal ri can e cha'on-vi roma ri Dios, can achi'el ri xixrucha' rix ri chiri'. Chuka' tic'ulu' ri rutzil-ivech ri nutek-el ri jun achi'el nuc'ajol, ri rubini'an Marcos.[q] 14 Chi'ijujunal tik'ejela-ivi' (tik'ijala-ivi') riq'uin jun lok'olej ajovabel, riq'uin jun lok'olej tz'ubanic (tz'umanic).
-
a Lc. 24:48.
b Ro. 8:17.
c Jn. 21:16.
d 1 Ti. 3:3, 8.
e Ez. 34:4; Mt. 20:25.
f He. 13:20.
g Is. 66:2; Ef. 5:21.
h Mt. 23:12; Stg. 4:10.
i Sal. 37:5; 55:22; Mt. 6:25.
j Mt. 4:1, 11; 13:39; 25:41; Jn. 8:44; Ef. 4:27; 6:11; Stg. 4:7.
k Hch. 14:22.
l He. 13:21.
m 1 P. 4:11.
n 2 Co. 1:19; 2 Ts. 1:1.
o He. 13:22.
p Ap. 17:5, 18.
q Hch. 12:12.
r Ef. 6:23.