2-3 —Yʉ ʉjʉ Agripa, mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ ñari, variquẽnase rãca gotigʉagʉ yaja yʉ. Jud'io masa mani yisere quẽnaro masiaja mʉ. Gãmerã ajimasibeticõari, yʉa gãmerã oca rẽtorũgũsere quẽne quẽnaro masiaja mʉ. To bajiri jud'io masa, “Rojose yigʉ ñaami” ĩna yiboasere mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ yaja yʉ. To bajiri quẽnaro yʉ gotisere ajirʉcʉja mʉ —yiyuju Pablo, Agripare.
4 —Yʉ ya maca ñacõari, mamʉ ñagʉ̃ yʉ bajiñarũgũcatire masirãma jud'io masa jediro. To bajicõari, Jerusalénjʉre yʉ bajirũgũcatire quẽne masirãma. 5 Yʉre masirã ñari, “Fariseo masʉ ñacami”, mʉre yigotirãma ĩna, ĩnare mʉ sẽniĩajama. Fariseo masama, Dios manire ĩ rotimasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñaama. 6 “Bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉja yʉ”, yigotimasiñumi Dios, mani ñicʉare. To ĩ yire ti ñajare, “To bajirone yirʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama. 7 Tire yʉ yitʉoĩarore bajirone tʉoĩaama jud'io masa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnari ñarã jedirone. Tire tʉoĩarã, ñari ʉ̃mʉari, ñamirire quẽne bʉto Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama ĩna. Tire tʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama jud'io masa. 8 ¿No yirã, “Bajireariarãre tudicatiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeati mʉa? —yiyuju Pablo.
9 Quẽna ado bajiro gotiyuju Pablo:
12 Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yigʉ yʉ ñajare, “Damasco vãme cʉti macajʉ vasa” paia ʉjarã yʉre ĩna yijare, yʉ babarã rãca vacajʉ yʉ. 13 To yʉa bajivato, ʉ̃mʉrecaji ñaro, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe rẽtoro bʉto caje mose busucajʉ ti. 14 To bajiro ti bajijare, quedicoacajʉ yʉa. Yʉa quedirocacũatone, hebreo oca rãca ado bajiro yi ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? To bajiro mʉ yijama, mʉ masune rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yi ocaruyucajʉ ti. 15 To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami. 16 To yigʉne, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. ‘Yʉre gotibosarʉcʉmi’ yigʉ, mʉre ruyuaĩoaja yʉ. To bajiri, yʉ bajicatire, to yicõari yucʉaca mʉ ĩasere, bero mʉre yʉ yiĩorotire quẽne masare gotimasiocudirʉcʉja mʉ. 17 Mʉ yarã jud'io masa, to yicõari jud'io masa me ñarã quẽne, rojose mʉre ĩna yirotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ. 18 ‘Vãtia ʉjʉ ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarʉarãma ĩna’ yigʉ, yʉ bajicatire mʉre gotimasioroticõagʉ̃ yaja yʉ. Mʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose ĩna yisere masirio ecocõari, Dios yarã ñarʉarãma ĩna quẽne”, yʉre yicami Jesús —ĩre yiyuju Pablo, Agripare.
19 —To bajiri, yʉre ruyuaĩocõari, ĩ yiroticatire bajirone cʉdicajʉ yʉ. 20 Damasco vãme cʉti macanare ĩnare gotimasiosʉocajʉ yʉ. Bero, Jerusalén macanare, Judea sitanare, to yicõari jud'io masa me ñarãre quẽne ĩnare gotimasiocudirũgũcajʉ yʉ. “Rojose yʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa’ yigoticõari, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa”, ĩnare yigotirũgũcajʉ yʉ. 21 To bajiro yʉ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉ ñaro yʉre ñiacõari, yʉre sĩarʉaboacama ĩna, jud'io masa. 22-23 To bajiro yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmocami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmose ñajare, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, mʉare gotimasiocõa ñarũgũaja yʉ. Moisés ñamasir'i, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã quẽne, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yiucamasiñuma: “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, rijacoaboarine, quẽna tudicatisʉorocʉ ñarʉcʉmi. To bajiro ĩ bajiroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ catisere ĩsiecoarʉarãma, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne”, yiucamasiñuma. “ ‘Bajirʉaroja’ ĩna yiucariarore bajirone bajiaja”, mʉare yigotirũgũaja —ĩnare yigotiyuju Pablo.
24 To bajiro Pablo ĩ yigotiñarone, ado bajiro yiavasãñuju Festo:
25 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yiyuju Pablo, Festore:
27 To yicõari, Agripajʉare ado bajiro yiyuju Pablo:
28 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Agripa:
29 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pablo:
30 To ĩ yisere ajicõari, Agripa, Festo, Berenice, to yicõari Pablore ĩre ajiñariarã jediro, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ budicoasujarã ĩna. 31 Budianane, ado bajise gãmerã yiyujarã ĩna:
32 To yicõari, ado bajiro yiyuju Agripa, Festore: