1 To bajiro bero, Atenas macajʉ ñar'i, Corinto vãme cʉti macajʉ vacoasuju Pablo. 2 Tojʉ ejacõari, Ponto sitajʉ ruyuar'i jud'io masʉ Aquila vãme cʉtigʉre ĩabʉjayuju. Italia sitagʉ ʉjʉ Claudio vãme cʉtigʉ, Roma vãme cʉti macajʉre jud'io masa ĩna ñasere bojabecʉ ñari, ĩnare varotiyuju ĩ. To ĩ yijare, Italiajʉ ñariarã, Corinto macajʉ ejayujarã ĩna, Aquila, ĩ manajo Priscila vãme cʉtigo rãca. Ĩnare ĩabʉjar'i ñari, ĩna ya vijʉ ĩnare ĩagʉ̃ vasuju Pablo. 3 Vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire quẽnocõari, vaja sẽnirã ñañujarã ĩna. To bajiri Pablo quẽne, tire moarũgũr'i ñari, ĩna tʉjʉ ñacõari, ĩna rãca moañuju ĩ. 4 Ĩna rãca ñacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro Dios ocare ĩna buerivijʉ vacõari, jud'io masare, griego masare quẽne, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo.
5 Macedonia sitajʉ ñariarã, Pablo ĩ ñarojʉre Corinto macajʉre ejayujarã Silas, Timoteo rãca. To bajiri ĩna ejaro bero, vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire ĩ quẽnorũgũboarere yitʉjacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne jud'io masare ĩnare gotimasiorũgũñuju. “Jesúne ñaami masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju Pablo. 6 To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, ĩre ajiterã “Rojose yigʉ ñaami Pablo. Socagʉ ñaami”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩre ĩna yijare, “To cõrone mʉare gotitʉjagʉ yaja” yigʉ, ĩ sudi sãñasere tʉ̃ayayeyuju Pablo. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju:
7 To yigajanocõari, ti vi ñar'i, budicoasuju ĩ. Ti vi tʉre ñañuju Ticio Justo vãme cʉtigʉ ya vi. Jud'io masʉ me ñaboarine, Diore ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñañuju ĩ. To bajiri ĩ tʉ sãjasuju Pablo. 8 Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Crispo vãme cʉtigʉ, ĩ ya viana, to yicõari Corinto macana quẽne, jãjarã Pablo ĩ gotimasiosere ajicõari, “Jesúrãcana ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautizarotiyujarã ĩna. 9 Cojo ñami Pablore ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús, mani ʉjʉ:
12 Tirodore Acaya sita ʉjʉ ñañuju Galión vãme cʉtigʉ. To bajiri Pablo ĩ gotimasio ñarone, jud'io masa, ĩre ñiacõari, Galión tʉjʉ Pablore ĩre ãmiasujarã ĩna, “ ‘Rojose yigʉ ñañumi’ ĩre yato” yirã. 13 To ejacõari, ado bajiro Galiónre gotiyujarã ĩna:
14 To ĩna yijare, Pablo ĩ ñagõgʉadone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Galión:
16 To yigajanocõari, ĩnare budirotiyuju ĩ. 17 To ĩ yirã, budianane Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Sóstenes vãme cʉtigʉre ĩnare ũmato var'irene ñiacõari, quẽañujarã ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, “To yaja mʉa”, ĩnare yibeticõañuju Galión.
18 To bajiro bero, Corinto macajʉre yoaro ñacõañuju Pablo. To bajiñaboacʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre vare goti, vacoasuju. Priscila so manajʉ Aquila quẽne ĩ rãca vasujarã ĩna, Siria sitajʉ vana. Cencrea macajʉ ejacõari, “Tire yirʉcʉja yʉ” Diore ĩre yir'i ñari, ĩ rʉjoa joare suarotiyuju Pablo. To bajiro ĩ yiro bero, cũmuane Efeso macajʉ vacoasujarã ĩna. 19 Ti macajʉ ejacõari, Priscila so manajʉ Aquila rãca to ĩna ñatoyene, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ vasuju Pablo. Ti vi ejacõari, ĩnare gotimasioñuju ĩ. 20-21 To ĩ yiñarone,
24 Tirodore Efeso macajʉ ejayuju jud'io masʉ, Apolos vãme cʉtigʉ. Alejandr'ia vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Dios ocare masa ĩna ucamasirere quẽnaro masigʉ̃ ñañuju ĩ. 25 “Jesús ñañumi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” gãjerã ĩna yigotimasior'i ñañuju ĩ. “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja’ yirã, oco rãca bautizarotiya” Juan ĩ yire rĩne masiñuju ĩ. To bajiboarine, ĩ masiro cõro quẽnaro gotimasio variquẽnañuju. 26 Ti macajʉ ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre bojonebecʉne ĩnare gotimasioñuju ĩ. To bajiro ĩ yisere ajiyujarã ĩna, Priscila, so manajʉ rãca. Tire ajicõari, “Cojo vãme ĩre rʉyaja” yirã, ricati ĩre jicãmotocõari, ĩre gotirẽmoñujarã ĩna, Jesús ocare, to yicõari ĩ bajirere quẽne. 27 Ĩ gotimasiorotire ĩre ĩna gotirẽmoro bero, Acaya sitana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarojʉ varʉa tʉoĩañuju Apolos. “To mʉ vajama, quẽnamasucõaroja ti”, ĩre yiyujarã ĩna, Efeso vãme cʉti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri Acaya vãme cʉti sitanare queti ĩnare ucacõañujarã ĩna, “Apolo mʉa tʉ ĩ ejaro, quẽnaro ĩre bocaãmiña mʉa” yirã. To bajiri, Acayajʉre vacoasuju ĩ. To ejacõari, Dios ĩ ejarẽmose rãca Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoriarãre ado bajiro ĩnare yirẽmoñuju Apolos: 28 Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, jud'io masa ĩna gotiboasere, “To bajiro me bajiaja” yigʉ, Dios oca masa ĩna ucamasirere gotiyuju ĩ.