1 Ndoꞌ joꞌ vijon mꞌaan Saulo. Sijonhin jñꞌoon yo nanꞌñeen na jnanꞌcueeꞌhan Esteban.
2 Ndoꞌ vendye nnꞌan na njon jndyi Tyoꞌtsꞌon ngiohan, tyequityꞌiuhan Esteban. Totyuee jndyihan na njon ngiohanhin. 3 Majoꞌ juu Saulo tennon ntyja xjen na totsꞌaa viꞌ juu joo nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús. Ee tovaqueeꞌ juu quiiꞌ ntꞌaahan ndoꞌ yo naviꞌ tocüjiꞌ juu nannon ndoꞌ nanntcu. Tovaquityiiꞌ juuhan vancjo.
4 Majoꞌ nque nanꞌñeen na jnduiꞌhan Jerusalén na jnannonhan, ncüii cüii joo naijon na totsquehan, tonanꞌneinhan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. 5 Ncüii joo nanꞌñeen, tsan na jndyu Felipe, tja jon ncüii tsjoon cüentaaꞌ ndyuaa Samaria. Joꞌ ijon na totsinin jon ndëë nnꞌan tsjoonꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ Cristo. 6 Tovatjon nnꞌan ndoꞌ totquen yahan cüenta jñꞌoon na tonincyaa jon, ndoꞌ mantyi tojntyꞌia ndëëhan jnꞌaan tꞌman na totsꞌaa jon na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon. 7 Ndoꞌ jndye nnꞌan na nanꞌxuan jndyetyia quiiꞌ nꞌonhan, sinꞌman jonhan. Ndoꞌ joo jndyetyiaꞌñeen, xjen na jnduiꞌhan quiiꞌ nꞌon nanꞌñeen, jndei tonanꞌxuaahan. Ndoꞌ mantyi jndye nnꞌan na ntjein ngꞌe, ntjein nduee, totsinꞌman jon joohan. 8 Mangꞌe na nndaꞌ totsꞌaa jon, nnꞌan tsjoonꞌñeen tyincyaahanꞌ na nein jndyihan.
9 Majoꞌ juu tsjoonꞌñeen jndë tijndye xuee mꞌaan ncüii tsanquinduaꞌ, Simón jndyu tsanꞌñeen. Nque nnꞌan ndyuaa Samariaꞌñeen, totsiviꞌnnꞌan juu joohan ee totso juu na njon jnduihin yo tsꞌian na itsꞌaa juu. 10 Ndoꞌ joo nnꞌan tsjoonꞌñeen, min na tꞌman conduihin, ndoꞌ min na tyiꞌtꞌman conduihin, tsoñꞌenhan totquenhan cüenta jñꞌoon na toninncyaa juu. Tonduehin: “Juu Simónvaꞌ, juu najndei na condui Tyoꞌtsꞌon, tꞌman jndyi tsixuan jonhanꞌ.”
11 Ndoꞌ nanꞌñeen totquen yahan cüenta jñꞌoon na totsinin juu ndëëhan ee na tijndye xuee na itsiviꞌnnꞌan juu joohan yo tsꞌian quinduaꞌñeen. 12 Majoꞌ ya na toninncyaa Felipe jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan ntyja na cotsamꞌanhan, yo ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ Jesucristo, yajoꞌ joo nnꞌan Samariaꞌñeen, jndyehan tëntyja nꞌonhan. Nannon ndoꞌ nanntcu tontꞌëhan yo xueeꞌ Jesús. 13 Ndoꞌ mantyi juu Simónꞌñeen, tëntyja tsꞌon juu Jesús ndoꞌ jndë joꞌ, jndëëꞌ juu. Taꞌ juu na itsijonhin yo Felipe. Joo jnꞌaan tꞌman na totsꞌa Felipe yo ninꞌjoo tsꞌian na totsꞌaa jon na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon, juu Simónꞌñeen vacue tomꞌaanꞌ tsꞌon juu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ.
14 Juu xjenꞌñeen nque nnꞌan na tqueenꞌ Jesús na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon, ninvaa mꞌanhan Jerusalén. Ndoꞌ vi na jndë jndyehan na mantyi nque nnꞌan Samaria jndë tyꞌonhan cüenta jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesucristo, yajoꞌ tꞌuahan tsꞌian nnon Pedro yo ninꞌJuan na quitsaquijntyꞌiahan joo nanꞌñeen. 15 Ndoꞌ vi na jndë squehan na mꞌan nanꞌñeen, jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Tanhan na joo nnꞌan na vantyja nꞌon, ncyaa jon na nanꞌxuan nanꞌñeen Espíritu Santo. 16 Ee juu xjenꞌñeen minꞌncüii joohan tacoyꞌonhan cüenta Espíritu Santo. quiiꞌ nꞌonhan. Xiaꞌntyi jndë jntꞌëhan yo xueeꞌ ta Jesús. 17 Joꞌ juu Pedro yo Juan tyiohan ndueehan nacjo nanꞌñeen. Ndoꞌ na nndaꞌ, tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo.
18 Majoꞌ juu Simón, vi na jndë tquen juu cüenta na joo nanꞌñeen tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo xjen na Pedro yo Juan tyiohan ndueehan nacjo nanꞌñeen, tso juu na nninncyaa juu xoquituꞌ ndëëhin, chaꞌ mantyi nquii juu ntsixuan juu chaꞌna joohan. 19 Tso juu:
20 Ndoꞌ sintcüeꞌ Pedro jñꞌoon, tso jon:
24 Ndoꞌ tꞌa Simón, itso juu ndëëhan:
25 Ndoꞌ Pedro yo Juan, tonanꞌmanntyichenhan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, tonanꞌnein nquiiꞌhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, jnduiꞌhan tsjoonꞌñeen ndyuaa Samaria na ncꞌo ntcüeꞌhan Jerusalén. Ndoꞌ majndye njoon quijndë na mꞌanhanꞌ ndyuaaꞌñeen, tovenonhan joꞌ. Toninncyahan jñꞌoon naya ndëë nnꞌan na mꞌan njoonꞌñeen.
26 Jndë joꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, sinin jon nnon Felipe, itso jon: “Quitsijndaꞌ na ncjaꞌ nato ntyja na conduiꞌ ncjuu tsonjnꞌaan. Juu nato na inanhanꞌ Jerusalén na ivenonhanꞌ ndyuaa naijon tyiꞌjndye nnꞌan mꞌan na iveeꞌhanꞌ tsjoon Gaza, juu natoꞌñeen cjaꞌ.” 27 Ndoꞌ joꞌ sijndaꞌ Felipe, tja jon. Ndoꞌ nato na ñjon jon, tjonhin ncüii tsꞌan na jnan tsanꞌñeen ndyuaa Etiopía. Juu tsansꞌaꞌñeen eunucohin na ityeꞌntjon jon nnon Candace, nquii tsanscu na icoꞌxen ndyuaa Etiopía. Juu tsansꞌaꞌñeen, tꞌua Candace tsꞌian nnon juu na quitsue juu sꞌon quityquiiꞌ vatsꞌian ꞌnaanꞌ jon. Tsjoon Jerusalén, joꞌ tëtsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon, jnan juu joꞌ, 28 Vja ntcüeꞌ juu ndyuaa tsjoonꞌ juu. Ndoꞌ xjen na tjon Felipehin, ñjon juu tyquiiꞌ carreta ꞌnaanꞌ juu. Itsijnaanꞌ juu tson na chuuꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tji Isaías.
29 Ndoꞌ nquii Espíritu Santo itso jon nnon Felipe: “Quitsindyooꞌ ꞌuꞌ nnon carretavahin, ndoꞌ quitsijon ꞌuꞌ yo juu tsan na vayꞌoonhanꞌ.”
30 Joꞌ tëntyjaaꞌ Felipe nnon juu tsanꞌñeen. Joꞌ jndyii jon na itsijnaanꞌ tsanꞌñeen jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tji Isaías. Joꞌ taxeeꞌ jon nnon juu, itso jon:
31 Ndoꞌ tꞌa tsanꞌñeen, itso juu:
34 Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen taxeeꞌ juu nnon Felipe, itso juu:
35 Ndoꞌ taꞌ Felipe na sinin jon ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoonꞌñeen na jnduihanꞌ nnon tsonꞌñeen. Sinin jon nnon tsanꞌñeen jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. 36 Ndoꞌ viochen xjen na ñjonhan nato, squehan ncüii joo na mꞌaan ndaatioo. Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen, tso juu nnon Felipe:
37 Ndoꞌ sintcüeꞌ Felipe jñꞌoon, itso jon:
38 Ndoꞌ juu tsꞌan etiopiaꞌñeen, tꞌua jon tsꞌian na cacüentyjeeꞌ carretaꞌñeen. Ndë joꞌ nchaꞌvehan tyecuahan tyquiiꞌ ndaa, ndoꞌ siquindëëꞌ Felipehin. 39 Ndoꞌ vi na jndë jnduiꞌ ntcüeꞌhan quiiꞌ ndaaꞌñeen, nquii Espíritu na condui nquii Tyoꞌtsꞌon, tëyꞌoon jon Felipe. Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen, tavijndyiaaꞌ nndaꞌ jon Felipe, majoꞌ tja jon nato na vja jon na neiinꞌ jndyi jon. 40 Ndoꞌ juu Felipeꞌñeen, xiꞌ tsjoon Azoto, joꞌ tityincyooꞌhin. Jndye njoon tomandyiꞌ jon na toninncyaa jon juu jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, ata tueeꞌ nndaꞌ jon tsjoon Cesarea.
<- Los Hechos 7Los Hechos 9 ->