1 Juu tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Antioquía, quiiꞌ ntꞌanhan tomꞌan nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ yo nnꞌan na conduihan na tonanꞌmanhan juuhanꞌ ndëë nnꞌan. Ndö nguee nanꞌñeen: Bernabé, Simón (mantyi conanꞌquijndyuhanhin Niger), Lucio tsꞌan tsjoon Cirene, Manaén yo ninꞌSaulo. Juu Manaénꞌñeen, nincüajon tëquehin yo Herodes, tsan na tocoꞌxen ndyuaa Galilea. 2 Ncüii xeeꞌñeen, xjen na nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, yo na cotyjehan ꞌnan jndyuehan, juu xjenꞌñeen nquii Espíritu Santo itso jon ndëëhan: “Juu Bernabé yo Saulo, quitjiꞌndyaꞌoꞌhin na ncꞌohan tsꞌian na matꞌiön jahan.”
3 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon Jesús, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ, tyjechenhan ꞌnan jndyuehan, ndoꞌ tonanꞌneinntyichenhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tyiohan ndueehan nacjooꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo na cüitꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanhan. Ndoꞌ ndë joꞌ tꞌuahan tsꞌian ndëë nanꞌñeen na cꞌohan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon.
4 Ndoꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo, jnduiꞌhan, tyꞌehan tontyja naijon na jñon Espíritu Santo joohan. Tyꞌejndyeehan tsjoon Seleucia naijon tuahan vꞌaandaa na ntsquehan tyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. 5 Ndoꞌ vi na jndë squehan tsjoon Salamina juu ndyuaaꞌñeen, joꞌ tyeꞌ toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon quiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos na mꞌanhan juu ndyuaaꞌñeen. Ndoꞌ mantyi juu Juanꞌñeen, tsan na jndyu Marcos, tja juu yo joohan, totejndei juuhan.
6 Nanꞌñeen tomandyiꞌhan ninvaa ndyuaaꞌñeen. Joꞌ squehan tsjoon Pafos. Juu tsjoonꞌñeen jndiohan ncüii tsanquinduaꞌ, tsꞌan judíohin. Itsiviꞌnnꞌan juu na conduihin tsꞌan na incyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Barjesús jndyu juu. 7 Juu tsanꞌñeen tomꞌaan juu yo nquii tsanmꞌaantsꞌian na jndyu Sergio Paulo, tsanꞌñeen jndaꞌ jndyi xquen jon. Tqueenꞌ jon Bernabé yo Saulo ee ninꞌquindyi jndyi jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. 8 Juu tsanquinduaꞌñeen jndyu juu Elimas. Totsichon yantyi juu na tantsinin Bernabé yo Saulo nnon nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen. Ndoꞌ mantyi sꞌaa juu na min tyiꞌntsijñꞌoonꞌ tsanꞌñeen jñꞌoon na conanꞌneinhan, ngꞌe tyiꞌquintꞌue tsꞌon juu na ngantyja tsꞌon jon Jesús. 9 Joꞌ juu Saulo, tsan na mantyi jndyu Pablo, na quindë ya tsixuan jon Espíritu Santo, quii jndyiaaꞌ jon nnon juu tsanquinduaꞌñeen. 10 Itso jon nnon juu:
13 Xjenꞌñeen, juu Pablo yo nnꞌan na tonanꞌjon jñꞌoon yohin, jnduiꞌhan tsjoon Pafos. Tuahan vꞌaandaa, tyꞌehan, squehan tsjoon Perge ndyuaa Panfilia. Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ jntyꞌii Juan joohan, tëntcüeꞌ ntcüeꞌ juu Jerusalén. 14 Ndoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, vi na jndë jnduiꞌhan tsjoon Pergeꞌñeen, tyꞌechenhan, squehan tsjoon Antioquía ndyuaa Pisidia. Ndoꞌ xjen na tueeꞌ xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, tyequeꞌhan vatsꞌon ꞌnaan nanꞌñeen, joꞌ tyecüendyuaahan. 15 Ndoꞌ sijnaanꞌ ncüii tsꞌan ntji na tquen Moisés yo jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, nque nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan vatsꞌonꞌñeen, jnduehan nnon Pablo yo Bernabé:
16 Ndoꞌ joꞌ jnanquintyja Pablo, sꞌaa jon ntꞌö jon na quitquenhan cüenta jñꞌoon na ntsinin jon. Tso jon:
23 “Juu jon, matsjan ꞌnaanꞌ jon tui Jesús, tsan na conduihin na itsinꞌman jon nnꞌan Israel na chaꞌxjen jñꞌoon na jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon. 24 Nquii Jesús, vitjachen na ngitaꞌ jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon, juu Juan mancüiixjen mꞌaan jon. Toninncyaa tsanꞌñeen jñꞌoon ndëë ntyjëëhë nnꞌan Israel. Totso jon ndëëhan na quintcüeꞌ nꞌonhan jnanhan, ndoꞌ ndë joꞌ ntsiquindëëꞌ jonhan. 25 Ndoꞌ juu xjen na vantycüii xeechuuꞌ juu Juanꞌñeen, na jndë siquindë jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon, itso jon ndëë nnꞌan: “ꞌOꞌ conanꞌtiuhoꞌ na condui ja nquii tsꞌan na ndyotsinꞌman ñuaanhoꞌ, majoꞌ chito juu jon condui ja. Nquii jon mancüjeeꞌ jon ndoꞌ tꞌman conduihin. Majoꞌ ja ndö, min veꞌ ntcoonꞌ jon tyiꞌquichuhanꞌ na ntsiquinꞌanhanꞌ.”
26 Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëëhan:
32 “Ndoꞌ mantyi já jndë squë́ na mꞌanhoꞌ na coninncyá juu jñꞌoon nayavahin ndëëhoꞌ. Conanꞌquindyí ꞌoꞌ na joo jñꞌoon na jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon ndëë ndochiihi nnꞌan judíos ndyu na toxenꞌchen, 33 Joo jñꞌoonꞌñeen jndë siquindë jonhanꞌ ndëë jaa na condui jaa ndantyjo joo nanꞌñeen ee tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús. Tui na nndaꞌ chaꞌxjen juu jñꞌoon na jndui salmo na jndë ve na itsohanꞌ: “ꞌUꞌ condui jnda ja. Xeevahin matsiꞌman ndëë nnꞌan na condui ja tyeꞌ.” 34 Ndoꞌ mantyi quityquiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon vaa ncüiichen jñꞌoon na jndui na itso jon: “Juu jñꞌoon na tcöꞌ ꞌndyö nnon David, jiꞌua nanꞌxuanhanꞌ, ndoꞌ jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ. Mancüiixjen ntsiquindëë ja joohanꞌ.” Yo joo jñꞌoonminꞌ totsiꞌman Tyoꞌtsꞌon na nninncyaa jon na ngüandoꞌ xco Jesús chaꞌ tyíꞌquitöꞌhin na tueꞌ jon. 35 Ndoꞌ mantyi nacjooꞌ ncüiichen salmo jndui jñꞌoon. Ntyja na tsiꞌmanhanꞌ, itsijonhanꞌ chaꞌvijon nquii Jesús itsinin. Itsohanꞌ: “Ja na matyeꞌntjön nnonꞌ, ñuan nquiiꞌ condui ja. Mangꞌe na nndaꞌ, tyiꞌjeꞌncyaꞌ na ngitöꞌ siꞌtsꞌo njan.” 36 Ntyja ꞌnaanꞌ juu Davidꞌñeen, tsan na tji joo jñꞌoonminꞌ, tovijntꞌue Tyoꞌtsꞌonhin tondëë nnꞌan ndyuaa na tocoꞌxen jon chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tueꞌ juu Davidꞌñeen, ndoꞌ tequityꞌiu nnꞌanhin naijon na tovantyꞌiu ndotachiiꞌ jon na tomꞌan tivio, ndoꞌ juu siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon töꞌhanꞌ. 37 Majoꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ nquii Jesús, tatöꞌhanꞌ, ee nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vandoꞌ xco jon. 38 Mangꞌe na nndaꞌ, ꞌoꞌ ntyjë, cüaaꞌ ya nꞌonhoꞌ jñꞌoonminꞌ na conincyá ndëëhoꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús na itsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon jnan na nanꞌxuanhoꞌ. 39 Ee joo ntji na tquen Moisés, ndincyaahanꞌ na ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ na nꞌman ñuaanꞌ tsꞌan na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, minninchen tsꞌan na vantyja tsꞌon juuhin, iquen Tyoꞌtsꞌon tsanꞌñeen na conduihin tsꞌan na tajnan tsixuan. 40 Joꞌ quitquen ya yahoꞌ cüenta na tyiꞌntjonhoꞌ chaꞌxjen itsiquindyi joo jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. 41 Jñꞌoonꞌñeen ndö vaa na itsiquindyihanꞌ:
42 Ndoꞌ vi na jndë sinin Pablo jñꞌoonminꞌ, jnduiꞌ jon juu vatsꞌonꞌñeen yo Bernabé. Ndoꞌ nque nnꞌan na chito judíos conduihan, tanhan nnon jon na quitsininntyichen jon joo jñꞌoonꞌñeen ndëëhan ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos. 43 Ndoꞌ nque nnꞌan na tëtjon juu vatsꞌonꞌñeen, vi na jndë tycyahan, yajoꞌ jndye nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na chito conduihan tsjan nanꞌñeen, majoꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen nque nnꞌan judíos, tyentyja nanꞌñeen toxenꞌ Pablo yo ninꞌBernabé. Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, totsiquiꞌmaanꞌ Pablohin yo Bernabé na quintjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon.
44 Ndoꞌ ya na tueeꞌ nndaꞌ ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, mandyo tsoñꞌen nnꞌan tsjoonꞌñeen tëtjonhan na ninꞌquindyehan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. 45 Majoꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen, ya na jntyꞌiahan na jndye jndyi nnꞌan jndë tëncüi, jnanꞌtëëꞌ nꞌonhan. Tyeꞌ na tonduehan na juu jñꞌoon na incyaa Pablo tyiꞌyuuꞌhanꞌ, ndoꞌ mantyi tonanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ nacjooꞌ jon. 46 Ndoꞌ na nndaꞌ, Pablo yo Bernabé, yo na nanꞌxuanhan ñuanhan, jnanꞌntcüeꞌhan jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, jnduehan:
48 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na chito judíos conduihan, vi na jndë jndyehan jñꞌoonvahin, tyincyaahanꞌ na nein jndyihan. Tonduehan na juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, njon jndyihanꞌ. Ndoꞌ ncüii cüii tsꞌan na mancüiixjen ntyjii Tyoꞌtsꞌon na ncyꞌonhan cüenta na tyiꞌntycüii na ntaꞌndoꞌ ñuaanhan, tëntyja nꞌonhan Jesús. 49 Ndoꞌ ninvaa ndyuaaꞌñeen, toninncya nnꞌan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. 50 Juu tsjoonꞌñeen tomꞌan nanntcu na tꞌman conduihan na conanꞌjonhan yo nnꞌan judíos ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌ nanꞌñeen Tyoꞌtsꞌon. Nque judíosꞌñeen jnanꞌndaaꞌhan nꞌon nanntcuꞌñeen. Majoꞌntyi jntꞌahan yo nque nannon na conintque tsjoon Antioquíaꞌñeen. Ndoꞌ joo nanntcuꞌñeen yo nannonꞌñeen, jnanꞌquitaꞌhin tyiaꞌ yo Pablo yo Bernabé. Ndoꞌ na nndaꞌ, jntꞌahan na tjiꞌhan nanꞌñeen ndyuaahan. 51 Mangꞌe na nndaꞌ, juu Pablo yo Bernabé jnanꞌtoncüiiꞌhan ngꞌehan na cyaa tsꞌojndë na chuuꞌhanꞌ. Na jntꞌahan na nndaꞌ, siꞌman jndyoyuhanꞌ na tyiꞌquichuhanꞌ na jntꞌa nanꞌñeen na nndaꞌ. Ndë joꞌ Pablo yo Bernabé tyꞌehan tsjoon Iconio. 52 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Antioquíaꞌñeen, nein jndyihan ndoꞌ quindë ya mꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan.
<- Los Hechos 12Los Hechos 14 ->